Krilatica 'ako treba, ići ću i do Strasbourga' prilično se udomaćila među Hrvatima nezadovoljnima načinom na koji funkcionira hrvatsko pravosuđe. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu građanima je posljednja prilika za istjerivanje pravde koju nisu uspjeli izboriti na domaćim sudovima
Nezadovoljan načinom na koji ga je tretiralo hrvatsko pravosuđe bio i Josip Šimunić te se sudu u Strasbourgu žalio da mu je povrijeđeno pravo na slobodu govora zašto što je kažnjen jer je 19. studenoga 2013. nakon nogometne utakmice Hrvatske i Islanda uzvikivao na mikrofon gledateljima 'za dom', a na što mu je publika uzvraćala 'spremni'.
Nije uspio, no tim tragom krenuli smo izvidjeti koliko su često hrvatski državljani tužili svoju zemlju Europskom sudu za ljudska prava tijekom 2018. godine i po kojim osnovama, bez ulaženja u meritum svake presude posebno.
vezane vijesti
Prema javno dostupnim podacima na internetskim stranicama tog suda, tijekom 2018. donesene su 24 presude u kojima je Hrvatska bila tužena strana. Od toga je Europski sud za ljudska prava u 15 slučajeva utvrdio da je postojalo kršenje ljudskih prava barem po jednoj osnovi, dok u osam slučajeva nije utvrđena nikakva povreda prava građana.
Jedan slučaj svrstan je u kategoriju 'druge presude', koja se odnosi na revizije, preliminarne prigovore ili situacije u kojima je presuđen nedostatak nadležnosti Suda za ljudska prava. Najviše presuda, njih četiri, odnosilo se na slučajeve u kojima su osobama u Hrvatskoj prekršena prava na pravično suđenje te prava na poštivanje privatnosti i obiteljskog života.
Zatim je u tri slučaja Hrvatska izgubila tužbe u kojima je svojim građanima narušila pravo na zaštitu vlasništva. U dva slučaja bila je narušena sloboda izražavanja te u po jednom slučaju zato što nadležna tijela nisu provela valjanu istragu slučaja, a u jednom slučaju Republika Hrvatska proglašena je odgovornom jer nije na odgovarajući način sankcionirala kršenje prava o zaštiti od ropstva i prisilnog rada.
U odnosu na druge zemlje slične veličine, poput Danske, Irske ili Slovačke, jasno se vidi koliko je naš pravni sustav problematičan te sklon pogreškama i povredama prava građana. Danska je, recimo, tijekom 2018. godine imala samo tri presude i sve tri su odbačene, Irska dvije, od kojih je jedna odbačena, a Slovačka je imala 11 presuda, od kojih je u osam slučajeva proglašena odgovornom.
Ako se uspoređujemo sa zemljama iz okruženja, Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Orbanovom Mađarskom, onda je također vidljivo kako se Hrvatska znatno češće suočava s ovim tužbama od susjeda. Slovenija je u 2018. godini imala pet presuda, Srbija 12, a Bosna i Hercegovina tek šest.
Jedino donekle gora od Hrvatske je Mađarska s 35 presuda u kojima je utvrđeno kršenje ljudskih prava.
