Prijedlogom izmjena zakona o deviznom poslovanju, koji je u javnoj raspravi, želi se uskladiti postojeći zakon s presudom Europskog suda za ljudska prava tako da ubuduće kod neprijavljivanja gotovine iznad 10.000 eura prilikom prelaska granice jedina sankcija bude novčana kazna, a ne i oduzimanje novca, no predviđeno je i povećanje kazni
Aktualnim sankcijskim režimom prekograničnih prijenosa gotovine predviđena je novčana kazna od pet do 50 tisuća kuna za fizičku osobu ako bez pisane prijave na obrascu za prijavu Ministarstvu financija – Carinskoj upravi pri ulasku u Europsku uniju ili izlasku iz nje preko Hrvatske prenese ili pokuša prenijeti gotovinu u vrijednosti od 10 tisuća eura ili većoj.
Isto tako, propisano je da će se gotovina koja je predmet prekršaja oduzeti rješenjem o prekršaju u korist državnog proračuna, a samo u iznimno i posebno opravdanim slučajevima u kojima postoje posebno olakotne okolnosti, prekršajno tijelo može odlučiti da se ta gotovina ne oduzme ili da se oduzme samo djelomično.
vezane vijesti
Međutim, Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u toj vrsti predmeta zauzeo je stajalište da članak 1. Protokola uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda treba tumačiti na način da miješanje u pravo vlasništva mora odgovarati težini povrede da bi bilo razmjerno, dok sankcija mora odgovarati težini prekršaja.
U listopadu 2017. u Uredu zastupnika RH pred ESLJP usvojen je Akcijski plan izvršenja presude Boljević protiv Hrvatske, a tim planom Vlada se obvezala izvijestiti Odbor ministara o daljnjem napretku u području zakonodavnih aktivnosti predviđenih planom.
Naime, hrvatski državljanin Isat Boljević podnio je zahtjev ESLJP-u u kojem je tvrdio da je došlo do povrede njegovog prava vlasništva oduzimanjem 180 tisuća eura koje je u dva navrata, dolascima iz Crne Gore u Hrvatsku, položio u iznosima od po 90 tisuća eura u poslovnoj banci u Dubrovniku, bez prijavljivanja iznosa carinskim tijelima.
Naposljetku, sud je odlučio da tužena država treba u roku od tri mjeseca od dana konačnosti presude Boljeviću isplatiti 180 tisuća eura, kao i 3.340 eura na ime troškova i izdataka.
"Radi uspostavljanja ravnoteže između prava vlasništva i legitimnih društvenih interesa, zauzimanjem pristupa koji je učinkovit, odnosno kojim se postiže cilj, a minimalno utječe na pravo vlasništva, članak 69. važećeg Zakona predlaže se izmijeniti tako da se kao jedina sankcija za nepoštovanje obveze prijavljivanja, propiše novčana kazna, a da se u slučajevima sa naznakom nezakonitih aktivnosti povezanih s kretanjem gotovine, gotovina može zadržati do odluke nadležnih tijela", stoji u nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju, koji je Ministarstvo financija u javno savjetovanje uputilo 17. prosinca. Javna rasprava traje do 2. siječnja.
Prijedlog predviđa i povećanje kazne za fizičke osobe ako bez prijave pokušaju prenijeti gotovinu u vrijednosti od 10 tisuća eura ili većoj, ili za davanje netočnih ili nepotpunih podataka, a ona će iznositi od 20 tisuća do 100 tisuća kuna. Za isti prekršaj pravne osobe kažnjavati će se s 50 tisuća do pola milijuna kuna.
"Radi postizanja veće djelotvornosti u borbi protiv pranja novca i drugih nezakonitih aktivnosti prijedlogom zakona propisan je i kvalificirani oblik prekršaja. Cilj je većim rasponom novčanih kazni osigurati razmjernost sankcioniranja, ovisno o vrijednosti gotovinskih prijenosa koji su predmet prekršaja te drugim okolnostima počinjenja prekršaja", navodi se također u nacrtu predloženog zakona.
Prijedlogom se uspostavljaju i mjere za otkrivanje prekograničnih prijenosa gotovine iznad propisanog praga kroz poštanske i kontejnerske pošiljke. Tako se za pošiljatelje i primatelje, pravne i fizičke osobe, propisuje obveza na zahtjev Carinske uprave podnijeti deklaraciju o gotovini u vrijednosti od 10 tisuća eura ili većoj koja se preko Hrvatske unosi ili iznosi iz područja EU u pošiljci ili teretu.
