Da su danas izbori, Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 34,3 posto potpore. Zapravo od kada se mjeri njezina potpora nema dramatičnih ni uspona ni padova. Slično je i sa Zoranom Milanovićem koji mjesec završava s potporom gotovo svakog četvrtog birača ili njih 23,9 posto. Miroslav Škoro je, čini se, profitirao od službene potpore MOSTA i njemu je trenutačni rejting 20,2 posto ili dva postotna poena više nego mjesec prije.

Mislav Kolakušić gubi potporu i sada uživa povjerenje 6,2 posto, Ivan Pernar može računati na potporu od 3,7 posto ispitanika, a Dalija Orešković je na 3,3 posto potpore. Novo lice je Dejan Kovač, kandidat HSLS-a koji trenutačno uživa potporu od 2 posto. Ostali kandidati osvajaju 4,4 posto, a neodlučnih birača je sve manje – trenutačno 2,2 posto.

Hrvatska će, sasvim je jasno, izabrati predsjednika ili predsjednicu u drugom krugu. U srazu Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića pobjedu odnosi predsjednica s 51,5 posto prema 36 posto koliko osvaja Milanović. Na izbore ne bi izašlo 7,3 posto birača, dok njih 5,2 posto ne zna. Predsjednica dobiva potporu većine birača HDZ-a, ali i svih ostalih stranaka osim SDP-a i Živog zida. Predsjednica pobjeđuje Zorana Milanovića u svim demografskim skupinama, a Zoran Milanović bolje stoji kod visokoobrazovanih i birača u Zagrebu.

Predsjedničin sraz s Miroslavom Škorom malo je neizvjesniji. Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 45,8 posto potpore, dok Miroslav Škoro može računati na potporu od 36,8 posto. Na izbore u tom slučaju ne bi izašlo 11,4 posto ispitanika, a njih 6 posto ne zna.

Predsjednica tu dobiva potporu birača HDZ-a, ali i manju potporu SDP-ovih birača, njih 27 posto. Zato Miroslav Škoro može računati na 22 posto birača HDZ-a, ali 37 posto birača SDP-a. Miroslav Škoro osvaja više glasova birača MOSTA i Živog zida.

Miroslav Škoro postao bi predsjednik ako bi u drugi krug išao sa Zoranom Milanovićem. Škoro u tom slučaju dobiva 47,8 posto, a Zoran Milanović 38,2 posto. Na birališta ne bi izašlo 9 posto ispitanika, a ne zna 5 posto. Škoro dobiva 73 posto birača HDZ-a, Milanović pak 90 posto birača SDP-a. Škoro pobjeđuje u Slavoniji, Dalmaciji i vodi na sjeveru Hrvatske, a Milanović pobjeđuje u Zagrebu, Istri i Primorju. Zanimljivo da obojica kandidata vode gotovo 'mrtvu utrku' za ženske birače, ali i birače od 31 do 44 godine i starije od 60 godina.

Kolinda Grabar-Kitarović ima više birača među starijom populacijom, točnije biračima iznad 60 godina gdje bi dobila i 42 posto glasova. Od birača sa završenom osnovnom školom, njih 46 posto svoj bi glas dalo Kolindi Grabar-Kitarović. Njezina su uporišta Dalmacija, Slavonija, a vodi i u Lici i Banovini. U Istri i Primorju vodi tijesnu utrku sa Zoranom Milanovićem.

Zoran Milanović također može računati na potporu starijih birača. Naime, gotovo svaki treći birač iznad 60 godina svoj glas bi dao Zoranu Milanoviću. Malo je više ženskih birača sklono njemu dati glas. Isto tako, najviše svojih birača Milanović može pronaći među osobama koje imaju završenu višu školu ili fakultet, njih 31 posto. Milanović na prvu poziciju i potporu može računati u Zagrebu i okolici, gdje dobiva 34 posto. A s Predsjednicom se bori za prevlast u Istri i Primorju.

Miroslav Škoro zato može računati na mlade birače. Tako bi mu svoj glas dalo 33 posto birača do 30 godina. On također može računati na birače u sjevernoj Hrvatskoj, gdje uživa potporu od 28 posto, a u rodnoj Slavoniji glas bi mu dalo 26 posto ispitanika.

Istraživanje je provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na 978 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/-3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.