'Malta je, kao i Grčka i Italija, iskusila migracije dosta godina prije nego je Europa prepoznala da postoji taj fenomen. Imali smo problem učiniti tu situaciju vidljivom', rekla je Coleiro Preca u zajedničkoj izjavi novinarima nakon susreta s Grabar-Kitarović koja na njezin poziv boravi u prvom državnom posjetu jednog hrvatskog predsjednika Malti.

Uz migracije kao jedan od prioriteta malteškog predsjedanja, ali i jedno od gorućih pitanja ne samo Europske unije nego i globalno, dvije su predsjednice razgovarale o bilateralnim odnosima Hrvatske i Malte koji su ocijenjeni izvrsnima, te sigurnosti na jugu i jugoistoku Europe.

'Bilateralni odnosi su izvrsni u političkom smislu ... ali vidim i prostor za bolju suradnju', rekla je Grabar-Kitarović.

Ove je godine došlo do više bilateralnih sastanaka na visokoj razini između Malte i Hrvatske - u Valletti je u ožujku bio premijer Andrej Plenković a u travnju ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier.

'To reflektira snažne odnose dviju zemalja', rekla je malteška predsjednica koju je Grabar-Kitarović pozvala u posjet, naglasivši da je prošlo više od 10 godina otkad je zadnji malteški predsjednik ili premijer bio u Hrvatskoj.

'Naši odnosi koji su počeli nakon priznanja Hrvatske 1992., ojačani su od 2013. kada je Hrvatska ušla u EU, a veže ih i važnost koju obje zemlje daju uspjehu europskog projekta', naglasila je Coleiro Preca.

Hrvatska predsejdnica na sastanku skupine Arraiolos

Svakako je izvjesno da će se dvije predsjednice ponovno vidjeti u rujnu, kada se u Valletti organizira sastanak predsjednika bez izvršnih ovlasti zemalja EU-a, skupine Arraiolos, na koji je Coleiro Preca pozvala svoju hrvatsku kolegicu.

'Veselim se ponovno vas vidjeti u rujnu na sastanku skupine Arraiolos predsjednika bez izvršnih ovlasti koji ću ugostiti u Valletti', rekla je Marie Louise Coleiro Preca.

Arraiolos sastanak na visokoj razini okuplja predsjednike bez izvršnih ovlasti zemalja Europske unije.

'Taj sastanak daje snažnu platformu za rasprave o izazovima i mogućnostima s kojima se suočava Europska unija, regija i šire od toga. Drago mi je da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prihvatila priključiti se prvi puta toj skupini, pogotovo jer se radi tek o drugoj ženskoj predsjednici u radu te skupine', rekla je predsjednica Malte.

Ona je iskoristila prigodu da naglasi, što je istaknula i hrvatska predsjednica, da su upravo 'žene definitivno ključne u procesima izgradnje mira', te da je potrebna veća vidljivost žena u javnom životu.

Grabar-Kitarović izrazila je zadovoljstvo sudjelovanjem na tom skupu, rekavši kako vjeruje da 'i mi predsjednici iako nemamo izvršnih ovlasti možemo učiniti mnogo kako bi moderirali rasprave koje su važne za europsko jedinstvo, vrijednosti i solidarnost'.

Sljedeći sastanak treba uključiti i predstavnike gospodarskih komora

Područja gdje hrvatska predsjednica vidi mogućnosti suradnje između dvije zemlje su petrokemija, farmaceutska industrija, poljoprivreda i proizvodnja hrane, IT sektor, telekomunikacije, kao i turizam, područje pomorstva, ribarstva i zaštite Mediterana i Jadrana.

Naglasivši kako je trgovina između Hrvatske i Malte 'dosad uglavnom bila skromna', izrazila je vjerovanje kako bi trebalo okupiti predstavnike dviju gospodarskih komora kako bi 'naši poslovni ljudi ispitali mogućnosti poslovne suradnje'.

I malteška je predsjednica naglasila hitnu potrebu 'bolje sinergije' poslovne zajednice dviju zemalja.

Sigurnost na jugu i jugoistoku Europe

Malteška je predsjednica pohvalila Hrvatsku za napore u očuvanju stabilnosti na jugoistoku Europe, te rekla kako njezina zemlja vjeruje da sve zemlje jugoistoka Europe moraju biti dio 'obitelji naroda' EU-a.

Grabar-Kitarović podsjetila je na situaciju na jugoistoku Europe prije dvije godine, kada je tadašnjom zapadnobalkanskom rutom krenuo ogroman izbjeglički val.

'Vidjeli smo na jugoistoku Europe prije dvije godine da to može destabilizirati čitavu regiju i Hrvatska nažalost kao rezultat ima žice na granici sa Slovenijom i Mađarskom koje nisu postojale ni u vrijeme Hladnog rata. Te žice morale bi biti maknute', kazala je.

Pritom je ponovila kako je za rješavanje izbjegličke krize potrebna suradnja, solidanost, zajednički europski pristup, te pomoć zemljama iz kojih izbjeglice dolaze jer se cijeli problem 'mora rješavati u korijenu'.

Coleiro Preca naglasila je da se problem migracija mora gledati iz svih aspekata, a prije svega uzeti u obzir 'i sigurnost i zaštita', ali i da migracije nisu samo odgovornost nego i nova mogućnost. 'Ako migracije gledamo samo sa sigurnosnog stajališta, potaknut ćemo posao krijumčarenja ljudima'.  

Naglasila je kako smatra da je tijekom malteškog predsjedanja, tijekom kojeg je održan i neformalni summit u Valletti koji se također bavio migracijama, došlo do toga da postoji više solidarnosti među zemljama EU-a.

Istaknula je jedan od gorućih problema na kojem Malta kao predsjedavajuća radi a to je rješavanje problema ogromnog broja djece bez pratnje među migrantima koju je nužno zaštititi.

Grabar-Kitarović čestitala je Malti na predsjedanju te rekla kako je ta 'zemlja s malom administracijom pokazala da može biti učinkovita u predsjedanju što je dobar signal za nas jer Hrvatska predsjeda EU-om u prvoj polovici 2020.', kojoj će upravo Malta biti dobar primjer.

Hrvatska će se predsjednica tijekom poslijepodneva sastati i s malteškim premijerom Josephom Muscatom i predsjednikom zastupničkog doma Angluom Farrugiom.