REAKCIJE NA PORAZNU STUDIJU

Kome je u interesu politička nepismenost mladih?

12.10.2015 u 09:35

Bionic
Reading

Novo istraživanje inicijative GOOD koje je pokazalo da su naši maturanti politički nepismeni te da su vrijednosti i stavovi s kojima izlaze iz škola vrlo dvojbeni, još jednom je potvrdilo da nam je sustav obrazovanja loš te da u njega kroz kurikularnu reformu što prije treba uvesti građanski odgoj

Stručnjaci i aktivisti nevladinih organizacija smatraju da je poražavajuće da samo 26,9% maturanata zna kako se zove aktualni predsjednik Vlade, da tek 19,3% zna koja je koalicija na vlasti, da čak 48% smatra da je homoseksualnost poremećaj, da ih je 51,9% za ukidanje određenih medija, da polovica smatra da se jezici i pisma nacionalnih manjina ne bi trebali koristiti u državnim institucijama, te da samo 29% smatra da je NDH bila fašistička tvorevina.

Marko Kovačić politolog iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu za tportal je rekao da mladi u školama još i uče nešto o zbivanjima iz prošlosti, no da ih se aktualne stvari uopće ne dotiču.

'Kao prvo ne dobivaju potrebna znanja o suvremenim temama, a također ne dobivaju ni vještine kao što je primjerice kritičko razmišljanje koje bi mogli primijeniti čak i u slučaju da u školama ne dobiju potrebna znanja', kaže Kovačić.

'Naše istraživanje pokazalo je da mladi i sami prepoznaju da im ta znanja nedostaju. Oni vide da se u medijima spominju termini kao što su ljudska prava, multikulturalizam, ravnopravnost spolova, nacionalne manjine i sl., a da oni ne znaju gdje ih smjestiti niti kako razviti zdrav odnos prema svemu tome. Zato je vrlo važno u škole uvesti kvalitetan građanski odgoj', pojasnio je.

Građanski odgoj – predmetno ili međupredmetno

Naši stručnjaci i aktivisti za ljudska prava uglavnom se svi slažu da bi bilo najbolje da se građanski odgoj uvede i kroz zaseban predmet i međupredmetno, kako je to učinjeno u brojnim razvijenim zemljama. No smatraju da se, ako to nije moguće, podjednako dobar rezultat može postići i samo kroz međupredmetno učenje ako se kurikularna reforma napravi kvalitetno i u nju uključe svi nastavnici koji je trebaju primijeniti.

'Iskustva u zapadnoeuropskim zemljama pokazala su da kombinacija učenja građanskog odgoja u sklopu zasebnog predmeta i međupredmetno daje najbolje rezultate. Stručnjaci smatraju da se on također može učiti samo međupredmetno no za to se mora povećati kvaliteta jer ga nominalno već i sada imamo, a bez dobrih rezultata', kaže naš politolog.

Neznanje olakšava manipulaciju

Stručnjaci upozoravaju da nedostatak kvalitetnog građanskog odgoja koji rezultira neznanjem i zbunjenošću otvara prostor za sve moguće vrste manipulacije mladima i to za cijeli život.

'Dobar primjer je ovo predizborno vrijeme. Naši mladi ne znaju tko je trenutno premijer pa čak ni da je predsjednik vlade isto što i premijer. Također ne znaju na koji način se bira vlada. To neznanje zadržavaju i kasnije, u odrasloj dobi. Time se političkim elitama omogućava da na dnevni red postave pitanja simboličkih politika umjesto javnih. Zato imamo konstantne priče o ustašama i partizanima, crnima i crvenima, a ne o stvarnoj suštini problema', kaže Kovačić.

Profesorica sociologije Eli Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja koji je član inicijative GOOD, očekuje puno od skore kurikularne reforme jer smatra da je razočaravajuće da naš obrazovni sustav već 15-ak godina ne pokazuje znakove pomaka u razvoju političke pismenosti mladih kako u znanjima tako i u vještinama.

'U novom istraživanju posebno zabrinjava, čak i više od činjenice da mladi ne znaju tko je premijer, to što između 20 i 50 posto njih ne zna odgovore na osnovna pitanja ili nema nikakvog stava ili o svemu uopće ne razmišlja', rekla je Plavšić.

'Obrazovni sustav uopće ne stvara osobe koje imaju suvremene, demokratske stavove, koje znaju kritički razmišljati. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europi koje u obrazovanje nisu uvele građanski odgoj. Ovi rezultati dobrim su dijelom posljedica tog kašnjenja', dodala je naša sociologinja.

Zašto su nam mladi konzervativniji od odraslih?

Plavšić i Kovačić kažu da nas činjenica da mladi danas iskazuju konzervativnije stavove od odraslih ne treba čuditi. To je dijelom posljedica recentnih kretanja u Europi, ali još više specifičnih hrvatskih okolnosti. Među njima posebno ističu rat 1990-ih, mitologiju i ikonografiju koja je u njemu korištena, utjecaj Crkve u školama i društvu te dugotrajnu vladavinu konzervativnih političkih opcija.

'I Crkva i HDZ, koji je brojčano najjača stranka, i naša recentna i dalja prošlost utjecali su na razvoj stavova i vještina mladih koji su danas prilično konzervativni, čak konzervativniji od odraslih', rekao Kovačić.

'Kada se manjak vještina kombinira s vjeronaukom koji perpetuira isključivo konzervativne i tradicionalne stavove, logično je da imamo oko 50 posto mladih koji smatraju da je homoseksualnost bolest', dodao je.

Pijaca Plavšić kaže da će se ovi nedostaci očitovati u brojnim važnim situacijama u kojima će se Hrvatska i njezini građani naći.

'Primjerice sada imamo izbjegličku krizu, a pitanje je koliko će mladi znati pravilno reagirati na nju', rekla je naša sugovornica.

Na pitanje misli li da možda nekim krugovima i elitama odgovara da mladi ne uče misliti svojom glavom, kaže da nitko kome je stalo do Hrvatske, pa ni politički konzervativci koji se protive uvođenju suvremenog građanskog odgoja, ne bi smio biti zadovoljan rezultatima novih istraživanja.

Škola treba učiti i životne vještine, a ne samo profesiju

Naša sociologinja puno očekuje od kurikularne reforme, a osobito pozdravlja činjenicu da u njoj sudjeluju sami nastavnici, ljudi iz baze. Vjeruje da je uvođenje građanskog odgoja kao međupredmetnog sadržaja prihvatljivo rješenje, međutim, ističe da u takvom pristupu može biti zamki.

'Kada nešto radite međupredmetno, rezultat može biti svašta, ali i ništa. Vi na papiru možete imati sve lijepo posloženo, međutim, ako neće biti sustavne edukacije učitelja, onda nećemo imati ni kvalitetne programe. Stoga mislim da će biti izuzetno važno nakon kurikularne reforme posvetiti veliku pozornost stručnom usavršavanju nastavnika', kaže Pijaca Plavšić.

Slično razmišlja i Kovačić koji ističe da treba shvatiti da je građanski odgoj nadgradnja svemu. On treba omogućiti da se u školama uči kako se odnositi prema svim temama i problemima u životu, a ne samo kako se pripremiti za karijeru, te da mladi stječu vještine kritičkog mišljenja koje će im olakšati da zauzmu zdrave stavove prema svim bitnim temama pa čak i onima o kojima će možda dobiti dvojbene informacije u obrazovanju, u medijima ili u društvu.

'Mi ne mislimo da su za reforme za koje se zalažemo važni isključivo ljudi koji rade na kurikularnoj reformi. Najvažniji su nastavnici, roditelji i učenici. Oni su glavni akteri. Ekspertna radna skupina postavit će okvire, a mi se fokusiramo na nastavnike koji bi to trebali provesti. Stoga radimo s njima kroz razne seminare, rasprave, tribine, radionice, okrugle stolove i informiranje o rezultatima istraživanja. Na sličan način radimo i s učenicima i s roditeljima. Konačan cilj ovih reformi je da se škola napokon vrati u zajednicu. Treba osigurati da škola ne uči samo formule o brzini punjenja akumulatora, ali ne i kako otvoriti bankovni račun, ili da treba znati faze u geološkom razvoju Zemlje, ali ne i kako se postaviti ako se roditelji rastanu. Kroz građanski odgoj moramo naučiti učenike da ne postoji dualitet škola i stvarni život, već da u školama treba učiti sva ona znanja i vještine koje će nam omogućiti da lakše prebrodimo sve probleme i izazove s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu. To se može postići ako se poveća udio građanske pismenosti u škole, ali ne samo kroz bombardiranje informacijama tipa 'Ustav je najvažniji zakon', nego kroz učenje kako izgraditi stav prema Ustavu i kako njegov sadržaj primijeniti u svakodnevnom životu', kaže Kovačić.

Naš politolog smatra da postoje dva ključna razloga zbog kojih se sve funkcije odgoja u suvremenom svijetu ne mogu u cijelosti prepustiti obitelji, za što se određeni krugovi revno zalažu.

'Kao prvo svijet postaje sve složeniji i složeniji tako da ne možemo očekivati da roditelji mogu pokriti sve aspekte odgoja. Stoga je potreban strukturirani pristup. Drugi razlog je taj što je obrazovanje jedini sustav koji ima faktor univerzalnosti pa možemo biti sigurni da će djeca dobiti sve vještine za koje se procijeni da su nužne za savladavanje životnih prepreka', poručio je Kovačić.