Prilikom posljednjeg rebalansa proračuna premijerka Jadranka Kosor najavila je velike uštede u stavci reprezentacije. Sukladno tome Vlada i njezinih 15 ureda troškove reprezentacije su smanjili za 1.461 000 kuna, s prvotnih 2.442 300 na 981.300 kuna. Spomenuta ušteda bila bi za svaku pohvalu da su usporedno s rezanjem tih troškova smanjeni i troškovi za tzv. intelektualne usluge za koje će Vlada i pripadajući uredi do kraja godine izdvojiti astronomskih šest milijuna kuna. Osim spomenutih, državnu blagajnu vladini dužnosnici i činovnici će olakšati za još 1.113 550 milijuna kuna na ime 'ostalih usluga', ma što to bilo
Do 31. srpnja 2009. godine Vlada RH i svi njezini Uredi za troškove reprezentacije izdvojili su 677.170,95 kuna, što je prosječno mjesečno 96.738,71 kuna, izvijestili su nas iz Vladinog ureda za odnose s javnošću. Uz pretpostavku da će Vlada i njezini uredi nastaviti na reprezentaciju trošiti mjesečno 97 tisuća, do kraja godine će potrošiti još 485 tisuća kuna i time će probiti planirani proračun za više od 180 tisuća kuna.
No, čak i probijanje troškovnika za reprezentaciju bit će kap u moru u odnosu na basnoslovne troškove za intelektualne usluge, kojih se Vlada i njezini dužnosnici nisu htjeli odreći, a na koje mjesečno troše pola milijuna kuna. Državni aparat u cjelini će do kraja godine na takvu vrstu usluga potrošiti astronomskih 800 milijuna kuna.
HONORARI ZA INTELEKTUALNE USLUGE UMJESTO NADNICE ZA PREKOVREMENI RAD
Nejasno je, naime, što konkretno za državu znači ova vrsta usluga, obzirom na prekobrojne zaposlenike u državnom aparatu u čijem je opisu radnog mjesta upravo intelektualni rad. Među Vladinim uredima, prema podacima iz zadnjeg rebalansa proračuna, na intelektualne usluge najviše troši Ured za odnose s javnošću, čak 1.120 000 kuna. Inače, riječ je o trošku koji spada u veće rashodovne stavke ovog Ureda. Više se samo izdvaja za redovne plaće -1.800.400 kuna te usluge promidžbe i informiranja - 1.750.000 kuna.
S obzirom na mršave učinke njihove borbe protiv narkomanije i činjenicu da su u javnosti gotovo neprimjetni, Vladin Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga mnogo novaca izdvaja za intelektualne usluge. Za ovu godinu na raspolaganju imaju čak 826 tisuća kuna.
'Pod stavkom intelektualnog rada troši se na usluge poput ugovora o djelu i raznih studija koje se skupo plaćaju, a uglavnom završe po ladicama. Zatim, nerijetko ministarstva i ostale državne i vladine institucije plaćaju ekstra honorare svojim ljudima umjesto prekovremenih sati za, recimo, usluge prevođenja, analiza ili kreiranja zakonskih rješenja', kazao je za tportal Slavko Linić, SDP-ov saborski zastupnik, jedan od glavnih kritičara Vladinih rebalansa proračuna i veliki zagovornik rezanja državnih rashoda.
Kad je prilikom posljednjeg, ljetnog rebalansa SDP, između ostalog, predložio rezanje troškova intelektualnih usluga za 500 milijuna kuna, to je posebno razljutilo ministra financija Ivana Šukera, koji ih je napao da time žele uskratiti novac za informatizaciju zemlje, za zastupanje pred Haškim sudom i za borbu protiv korupcije.
SKUPO PLAĆAMO NEKVALITETNE I ŠTETNE ZAKONE
Ministar čija je osnovna zadaća skrb o državnim financijama obmanuo je javnost budući da su u proračunskim stavkama neovisno o intelektualnim uslugama navedeni i troškovi za informatizaciju i borbu protiv korupcije, a troškovi zastupanja u Haagu također predstavljaju posebnu stavku unutar troškovnika Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.
'Zanimljivo je što ministra brinu intelektualne usluge za borbu protiv korupcije, a ne brine ga činjenica da još uvijek nije osiguran ured u koji bi se smjestilo 'borce' protiv korupcije da se protiv te pošasti lakše bore', podsjeća Linić.
Umjesto svađe s političkim oponentima, ministru Šukeru bi bilo bolje da pažnju usmjeri na porezne obveznike. Budući da im je egzistenciju opteretio haračem, dužan im je objasniti kako će i koliko honorirati intelektualne usluge svojih stručnjaka iz Porezne uprave, koji su pisali skandalozan Zakon o kriznom porezu. Spornim zakonom, umjesto da se teret krize ravnomjerno rasporedi na sve građane, Vlada je od financijskog opterećenja poštedjela sto tisuća dobrostojećih građana koji samostalno obavljaju djelatnost. Propust bi se trebao ispraviti novim zakonom, čijim će tvorcima, pretpostavljamo, također trebati platiti intelektualne usluge.
Rasipanje proračunskog novca na nekvalitetna, a skupo plaćena zakonska rješenja uobičajena je praksa u ovoj zemlju. Naime, tvorcima osporavanog Zakona o kaznenom postupku (ZKP) - koji će se zbog brojnih nedostataka mijenjati, ali i procjenjivati na Ustavnom sudu - Ministarstvo pravosuđa je platilo 270.287 kuna honorara.
Imajući u vidu sve manjkave zakone koji su pali ili će pasti na Ustavnom sudu, postavlja se pitanje hoće li netko odgovarati jer rasipa novac poreznih obveznika na nekvalitetne intelektualne usluge.
