Akt o kritičnim lijekovima (CMA) „osigurava da europski pacijenti imaju pristup lijekovima koji su im potrebni, gdjegod i kadgod su im potrebni, po pristupačnim cijenama”, rekao je povjerenik EK-a za zdravstvo Oliver Várhelyi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

„Uzimajući u obzir aktualnu geopolitičku situaciju, to je postalo još veći prioritet”, rekao je u u Europskom parlamentu.

EK planira postići sigurnost opskrbe nizom mehanizama poput investiranja u farmaceutske tvrtke koje stvaraju ili povećavaju kapacitete ključnih lijekova unutar EU-a. Prijedlogom će se ta proizvodnja sada moći definirati kao strateški projekt, što će olakšati pristup financiranju i ubrzavati administrativne postupke, rekao je povjerenik.

EU će poticati države da pokreću projekte te vrste te će podržavati one tvrtke čija će proizvodnja jačati otpornost europskih opskrbnih lanaca. Dobavljači će pritom osim o dosadašnjem kriteriju najniže cijene lijekova morati u obzir uzimati i faktore poput zemlje proizvodnje, diverzificiranosti nabave – prednost će imati one tvrtke koje proizvode na europskom tlu, nastavio je Várhelyi.

Povjerenik je rekao da od 2013. kontinuirano raste broj prijava o nestašicama lijekova u državama članicama. Prije dvije godine one su izvijestile o manjku više od 200 vrsta lijekova.

Ministri zdravstva 11 članica krajem prošlog tjedna upozorili su da EU danas ovisi o Aziji za između 60 i 80 posto svoje farmaceutske opskrbe, prozvavši to „Ahilovom petom” kontinenta.

„Bilo kakva nestašica lijekova predstavlja zdravstvenu, ali i egzistencijalnu sigurnosnu prijetnju za Europu”, rekao je u utorak u raspravi u EP-u hrvatski zastupnik Tomislav Sokol, naglasivši da se „ranjivost” Europe po pitanju medicinske opskrbe pokazala i u nedavnoj pandemiji te da se situacija dodatno pogoršava zbog „geopolitičkih okolnosti u kojima se nalazimo”.

Sokol, koordinator svoje političke grupacije pučana (EPP) u odboru parlamenta za zdravlje (SANT), smatra da je novi zakon korak u pravom smjeru, te je pozdravio njegove mehanizme poput financijske potpore i ubrzavanja administrativnih procedura, kao i zajedničku nabavu kritičnih lijekova, „posebno važnu za manje države kao što je Hrvatska”.

Hrvatski zastupnik s druge strane smatra kako se u zakonu nije dovoljno naglasila potreba stvaranja zaliha kritičnih lijekova.

„Ne smije se nikada više dogoditi da pojedine velike države članice u zdravstvenoj krizi zadržavaju ključne medicinske potrepštine i time doprinose produbljivanju krize, umjesto njenom rješavanju. Zato nam treba jačanje zajedničkih europskih zaliha i koordinacija na razini EU, kako bi lijekovi i druge medicinske potrepštine u slučaju nestašice stigli onima koji ih trebaju”, naglasio je pučanin.

Várhelyi, Sokol i dio drugih zastupnika naglasili su da će se ovim zakonom ujedno i povećati konkurentnost europskog farmaceutskog tržišta te potaknuti inovacije.

Ministri zdravstva Belgije, Češke, Cipra, Estonije, Njemačke, Grčke, Latvije, Litve, Portugala, Slovenije i Španjolske u svom su tekstu, objavljenom u nedjelju na Euronewsu, pozvali da EU preuzme pristup SAD-a koji je dostupnost kritičnih lijekova uvrstio u svoj zakon o obrani.

Jedanaestero ministara stoga poziva da se kritični lijekovi uključe u inicijativu EK-a o mobilizaciji gotovo 800 milijardi eura za jačanje europske sigurnosti.

„Europa si više ne može priuštiti da se sigurnost lijekova tretira kao sekundarno pitanje”, poručili su ministri.

U svom tekstu upozorili su da se između 80 i 90 posto antibiotika korištenih u svijetu danas proizvodi u Aziji, većinom u Kini.

„Bez antibiotika naši bi se zdravstveni sustavi jednostavno urušili”, pišu ministri.

Naglasili su da je Europa nekad bila predvodnik u proizvodnji lijekova, no da se ona preselila većinom u Aziju, zbog čega je Europa „ostala izložena”.

Europski parlament bi o prijedlogu trebao glasati tijekom ove ili početkom iduće godine.