Osobe lišene poslovne sposobnosti često su duševno oboljele osobe koje odbijaju liječenje, ovisnici i osobe sa dementnim oboljenjima, a socijalne radnike imenuje se njihovim skrbnicima bez obzira da li oni to žele, te imaju li za to vremena i vještine, upozorili su.

Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Antun Ilijaš u petak će predati prijedlog za ocjenu suglasnosti Obiteljskog zakona s Ustavom na drugu obljetnicu tragedije u đakovačkom centru za socijalnu skrb gdje je socijalnu radnicu Blaženku Poplašen i pravnika Ivana Pavića ubila osoba lišena poslovne sposobnosti, kojoj je kao skrbnica bila imenovana Poplašen.

Komora socijalnih radnika traži od Ustavnog suda da pokrene postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 247. st.6. i 7. Obiteljskog zakona te traži da odredbu čl. 247. st.6. i 7. ocijeni neustavnom i da ju ukine. 

Socijalni radnici naveli su kako se člankom 247. određuje da se skrbnikom imenuje osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbništva i koja pristane biti skrbnikom. No, stavak 7., članka 247. Obiteljskog zakona propisuje kako za imenovanje osobe zaposlene u centru za socijalnu skrb skrbnikom nije potreban pristanak zaposlenika centra za socijalnu skrb.

Socijalni radnici, psiholozi, pravnici, socijalni pedagozi, zaposleni u centrima za socijalnu skrb, nemaju pravo odbiti biti skrbnikom osobi koja nije sposobna brinuti se sama o sebi, svojim pravima i potrebama. Istodobno, roditelji, braća, sestre, supružnici, druga rodbina i prijatelji takvih osoba mogu odbiti biti im skrbnikom, istaknuli su.

Prema objavljenom Godišnjem statističkom izvješću za 2019., te je godine pod skrbništvo stavljeno ukupno 19.609 osoba, od kojih za 3581 osobu (18,2 posto) skrbništvo obavljaju djelatnici centara za socijalnu skrb.

Iz Komore su podsjetili da je predsjednik Vlade Andrej Plenković 2019. obećao da će riješiti tri goruća problema u socijalnoj skrbi: sigurnost radnika u sustavu socijalne skrbi, status službene osobe i smanjenje ovlasti. Prva dva problema su, kažu, ispunjena, dok pitanje preširokih ovlasti nije ni dotaknuto.  

Pitanje preopterećenosti i preširokih ovlasti centara za socijalnu skrb nije uvršteno u nacrt Akcijskog plana resornog ministarstva, što znači da to pitanje neće biti riješeno ni u novom zakonu o socijalnoj skrbi, upozorila je u priopćenju Komora.