Dokument, naslovljen kao 'Sporazum o konstituiranju parlamentarnih većina', visoki dužnosnici DF-a i SDA potpisali su u Sarajevu bez prethodne najave, čime je formaliziran raniji načelan dogovor da Komšićeva stranka prihvati poziv SDA i postane dio vladajuće većine na državnoj i na razini Federacije BiH.

Sporazum kojega su potpisali Đonlagić i Osmanović kroz osam točaka načelno definira osnove suradnje, a kao prva točka istaknuta je opredijeljenost dvije stranke da zajednički rade na izmjenama ustava odnosno političkog sustava u BiH, kojima će se eliminirati svaka diskriminacija njenih građana temeljem etničke ili bilo kakve druge pripadnosti, na tragu presuda Europskog suda za ljudska prava u slučajevima poput 'Sejdić-Finci'.

Navedeno je i kako će DF i SDA raditi na tome da BiH nastavi provoditi mjere čiji je cilj članstvo u Europskoj uniji, ali i NATO-u.

Prema ranijem načelnom dogovoru čelnika stranaka koje su na izborima u listopadu 2018. pojedinačno dobile najveću potporu birača partner u državnoj vlasti bit će sa srpske strane Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, a s hrvatske blok stranaka okupljenih oko HDZ BiH.

Iz tih stranaka ranije su poručili ako DF može računati na sudjelovanje u vlasti samo kroz preraspodjelu unutar tzv. bošnjačke kvote. To znači kako ni SNSD niti HDZ ne žele kadrovima DF-a prepustiti bilo koje od ministarskih mjesta namijenjenih Srbima ili Hrvatima.

Vijeće ministara BiH broji predsjedatelja i devet ministara, po tri ministra dolaze iz reda svakog od konstitutivnih naroda, a predsjedatelj se svake četiri godine rotira po etničkoj pripadnosti. U ovom mandatu red je na predsjedatelja iz srpskog naroda.

Odluka DF-a da se pridruži koaliciji u kojoj dominiraju nacionalne stranke ujedno znači i raspad neformalnog ljevičarskog bloka kojega su, uz Komšićevu stranku, činili SDP BiH i Naša stranka (NS).

SDP i NS odlučno du odbacili poziv predsjednika SDA Bakira Izetbegovića da i oni postanu dio vlasti na državnoj i entitetskoj razini.