Gostujući u emisiji 'Točka na tjedan' televizije N1 nakon što su se tamo jutros sučelili SDP-ovi finalisti na izborima za predsjednika te stranke, predsjednica udruge U ime obitelji Željka Markić rekla je da Davor Bernardić i Ranko Ostojić nisu ponudili ništa novo. Ustvrdila je da je SDP u četiri godine vlasti u državi neprekidno pokušavao pojačavati podjelu među građanima
'De facto je cijelo vrijeme bila poruka, ako se ne slažeš s U ime obitelji o braku, onda se s njima ne smiješ ni oko čega drugoga složiti. Nemoj se složiti ni oko promjene izbornog sustava, ni oko toga da treba mijenjati državnoga odvjetnika, ne smiješ s njima imati ništa zajedničko. I to je pogrešno, pluralno društvo drugačije funkcionira', poručila je Markić. Na pitanje je li ona glavna revolucionarka konzervativaca, proglasila je taj termin oksimoronom jer 'nešto što je konzervativno i revolucija ne idu zajedno'.
'Ja bih rekla da sam ja dio jedne građanske, ako trebamo reći revolucije, jednog građanskog pokreta, građanske inicijative, kako smo i krenuli, kao građanska inicijativa za ustavnu definiciju braka', dodala je Markić.
Upitana zašto se U ime obitelji zalaže za ukidanje praga od 10 posto za uvažavanje preferencijalnog glasa na izborima, rekla je da su oni 2014. godine prikupili više od 380.000 potpisa za promjenu izbornog sustava.
Odgovornost prema biračima
'Nismo imali referendum o promjeni izbornog sustava, jer je tadašnji ministar Bauk, tadašnji ministar SDP-ove i HNS-ove vlade, tvrdio da 380.000 potpisa nije 10 posto od broja birača u Hrvatskoj, tvrdeći da u Hrvatskoj ima 4,1 milijun birača. Ustavni sud je, nažalost, prihvatio tu brojku, koja je potpuno netočna. U Hrvatskoj ima 3,5 milijuna birača, s onima koji žive u inozemstvu oko 3.700.000.
Mi imamo već sada razumijevanje jednog velikog dijela građana da je potrebna demokratizacija izbornog sustava. Zašto? Zato da bi političari, da bi zastupnici bili što izravnije odgovorni glasačima, nama. Zašto? Zato što ako oni znaju da ulaze u Sabor zahvaljujući našim glasovima, da mi znamo, da ja znadem, Željka, koga sam ja zaokružila i tko meni treba biti odgovoran, da onda odgovornost tog saborskog zastupnika u zalaganju za opće dobro neće biti prema šefu njegove stranke, koji ga je stavio na listu, a onda smo mi zaokružili tu listu, već biračima kojima je on odgovoran', kazala je, između ostalog, Markić za N1.
No bi li ukidanje tog praga širom otvorilo vrata populistima? I uz ovakav prag uspjeli su u Sabor ući ljudi koje možemo nazvati klasičnim populistima.
'Po čemu je bolji populizam stranaka od populizma birača? Ja se uzdajem u ljude. Ja smatram da je zemlja koja je živjela posljednjih 70 godina kao Hrvatska, u dva totalitarna režima, prvo četiri godine u fašizmu, a onda 45 godina u komunizmu, da onda ova zemlja treba proširivati i poticati ljude da participiraju u svemu u društvu, pa i u vlasti... Ja mislim da im treba dati mogućnost da odaberu 35 posto bi bilo s 3 preferencijalna glasa, bez praga, to znači da bismo vi i ja mogli, i drugi građani, odabrati 35 posto zastupnika. A i te koje ćemo mi birati, postavljaju na listu stranke. Prema tome, u čemu je problem? Stranke žele imati koncentriranu moć u svojim rukama', upozorila je Markić.
Na inicijativu Mosta uvodi se pravilo da se bira troje, a ne jednog zastupnika preferencijalnim putem, ali samo na parlamentarnim izborima. Misli li Markić da isto pravilo treba uvesti i za lokalne izbore?
'Ja sam za to, ali lokalni izbori sami po sebi omogućuju izravniji dodir birača, bira se ljude na puno nižim razinama, lokalna zajednica ih poznaje više. Prema tome, na lokalnim izborima, rekli bismo, da je već sada posloženo tako da mi možemo vidjeti i ocijeniti ljude koji se kandidiraju. Htjela sam još samo reći jednu još točku vezanu uz promjenu izbornog sustava, koju smatram izuzetno važnom, a to je da se omogući dopisno ili elektroničko glasanje', rekla je Markić.
