Vojislav Šešelj je u srbijanskoj Narodnoj skupštini gazio hrvatsku zastavu i psovao hrvatsko parlamentarno izaslanstvo. Nakon toga izaslanstvo je prekinulo posjet Srbiji. U Hrvatskoj je potpora toj odluci jednoglasna, a incident je osudilo i srbijansko državno vodstvo. O tome su u 'Otvorenom' razgovarali čelnik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Ivan Milošević, međunarodni tajnik SDP-a Domagoj Hajduković, zastupnik u Skupštini Srbije Žarko Korać, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov i komentator HRT-a Tihomir Vinković.

'Dvodnevni posjet najvišeg saborskog izaslanstva Beogradu je zapravo nastavak dijaloga koji je započeo dolaskom srbijanskog predsjednika Vučića. Cijeli niz otvorenih pitanja je zaostao iz vremena srpske agresije, pitanje nestalih, ekshumacija. S druge strane delegacija je imala tri teme, a to su hrvatska nacionalna manjina u Vojvodini koja je u teškom položaju, europska integracija Srbije u Europsku uniju i gospodarska suradnja', kazao je u 'Otvorenom' o cilju posjeta čelnik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Ivan Milošević.

'Nakon sastanaka i press konferencije krenuli smo u kratki obilazak i na izlasku iz Skupštine pojavio se Šešelj. Dobacivao je uvrede. 'Ja sam zgazio zastavu', čuo sam ga kako je rekao. Nakon toga donijeli smo zajedničku odluku da idemo iz Beograda', ispričao je Domagoj Ivan Milošević.

Na pitanje kako mu je živjeti ovih dana u Srbiji predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov kazao je da 'nažalost nije ugodno, ali politika na ovim prostorima često mora uračunavati rizike'. 'Ono čega moramo biti svjesni je da je to poruka i ostalim Hrvatima. To je bila poruka koja je ponovno osnažila ona sjećanja, a budući da su izostale osude vlasti i javnosti, taj se nespokoj onda i raširio. Naravno da se mi nismo pokolebali kada su u pitanju naša stajališta. Očekivali smo da nakon tih nedopustivih izjava po službenoj dužnosti mjerodavna tijela reagiraju. Izgleda da će ovaj slučaj ukazati na nebezazlenost djelovanja Vojislava Šešelja i potrebu da se ono sankcionira', rekao je Žigmanov.

Govoreći o reakciji predsjednika Vučića, zastupnik u Skupštini Srbije Žarko Korać je kazao: 'On jest osudio taj incident, no nije nijednom riječi ponovio njegovo ime. Oni su nekad bili suradnici. Ispada da je netko nešto napravio, a točno se zna tko i zašto, što je vrlo loše za Srbiju. Glavno je pitanje hoće li netko sankcionirati ponašanje tog čovjeka. Da stvar bude jasna, on bi mogao izgubiti poslanički mandat. To je stvar većine.'

Žigmanov je rekao kako je hrvatsko izaslanstvo otišlo, ali da su vojvođanski Hrvati ostali i morat će nastaviti živjeti tamo uz odsutnost osude kada su u pitanju vlasti, ali i uz odsutnost eventualno drugih tijela državne uprave'. Ponovio je još jednom da je riječ o ranjenoj zajednici koja trpi zbog snažnog antihrvatskog sentimenta. Korać je upozorio kako Vučiću sutra u posjet dolazi visoka dužnosnica EU-a Federica Mogherini, predstavnica za vanjsku politiku. Kao takva ona je, kaže Korać, potpuno koncentrirana na odnose s Kosovom.

U Republiku Srbiju dolazi kako bi utjecala na obje strane, a Vučić je i u nedavnom posjetu njemačkoj kancelarki Angeli Merkel govorio o Kosovu. 'Zapad je koncentriran samo na to pa se bojim da nikakve stvarne reakcije neće biti na Šešelja', kaže Korać, dodajući da Šešelj lako gubi kontrolu. 'Cijela njegova politička karijera je nasilje i prijetnje, naročito slabijima', rekao je zaključivši kako ne očekuje nikakvu reakciju srbijanske vlasti. 'Bojim se da će Šešelj napraviti još neki incident i da će to država jako skupo platiti', dodao je.

Vinković dodaje da bi možda bilo dobro da Mogherini prilikom posjeta Srbiji pita Vučića kako misle u EU ako napadaju neku zemlju koja je njezina članica.

Milošević je zaključio da treba raditi na zajedničkim interesima s Republikom Srbijom, a to su nacionalne manjine. Vlada RH očekuje značajno poboljšanje njihova položaja. Milošević kaže kako će Hrvatska i dalje podupirati srpski put u EU, a tu je gospodarska suradnja koja napreduje. Milošević kaže da politika mora biti brža, odnosno da brže treba rješavati otvorena pitanja nestalih.