Gosti emisije Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića bili su Ivan Paladina, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine; Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba (Možemo); Magdalena Komes, gradonačelnica Petrinje (HDZ) i Ivan Janković, gradonačelnik Gline (Nezavisni).

Ivan Paladina rekao je kako je danas na predstavljanu plana obnove ukazao na najveće probleme.

'Mislim da je to nabava i postupci nabave, moraju se prilagoditi i provoditi na drugačiji način. Također se moraju napraviti određene organizacijske prilagodbe, ali i organizacijska pojačanja ljudskih kapaciteta u Ministarstvu i Fondu kako bi ubrzali procese. Imamo i određene regulatorne izmjene koje moramo provesti, moramo izmijeniti program mjera u određenim dijelovima, kao i cjelokupnu komunikaciju. U cijelom ovom procesu smo svi skupa, moramo biti svjesni šteta i broja objekata o kojem se radi na području Zagreba i Banovine. Radi se o velikom broju objekata, o velikoj šteti i o velikom poslu koji treba napraviti. Na svim razinama se mora, a mi prvi, poboljšati komunikaciju prema svim dionicima te time poboljšati i ubrzati procese', rekao je uvodno ministar Paladina.

Na pitanje kako je došao do pet točaka za ubrzanje obnove, je li slušao nekoga ili je vidio pogreške Paladina je rekao da je cjelokupni njegov plan rezultat brojnih sastanaka i komunikacija koje je proveo i radio u posljednjih mjesec dana.

'Razgovarao sam puno sa predstavnicima struke, sa svim dionicima u procesu obnove. Mogao bih i reći da u ovom planu nema ništa što je originalno moje. Mislim da sam samo okupio, dobro slušao i prihvatio dobre ideje - i napravio jedan cjelokupni koncept. Mnogi će reći da puno toga ovdje nije novo. Slažem se, ali o puno se toga razgovaralo - a nije se provelo', kazao je Paladina. Dodao je kako je upravo ključna stvar - taj cjelokupni koncept provesti. Unutar tih pet točaka ima desetak podtočaka. Kad se deseci tih podtočaka provedu - rezultat će biti potpuno drugačiji, naglasio je.

Luka Korlaet rekao je kako smatra da je dobro da su se stvari postavile kroz točke, pet točaka.

'Kada imamo pred sobom točke onda se možemo na njih fokusirati. Najvažniju stvar je već istaknuo ministar, a to je problem nabave koju treba objediniti da možemo za veći broj projekata i radova ugovoriti s jednim izvođačem, ili imati tzv "pool" izvođača iz kojeg se može onda vaditi izvođač za pojedini zadatak i da se tako ubrza, a ne da se nabava radi za svaki projekt posebno', rekao je Korlaet.

'Ministar je i spomenuo i potrebu korekcije cijena u programu mjera. Pokazalo su da su cijene preniske. Posao obnove je zahtjevan, cijene su rasle, a trebalo bi ih još malo korigirati. To su dvije najvažnije točke', smatra Korlaet.

Na činjenicu da obnova Zagreba koja treba ići preko Fonda stoji godinu i pol dana Korlaet je rekao da Grad Zagreb ima ograničene ingerencije kad je riječ o obnovi privatnih zgrada.

'Glavnu riječ tu vodi Ministarstvo koje donosi odluke i Fond koji ih provodi. Grad Zagreb tu ima obvezu puniti budžet Fonda s 20 posto i grad Zagreb i to čini i imamo 160 milijuna kuna alocirano za to. Nadamo se da će obnova konačno krenuti. Što se tiče javnih zgrada koji je gradski portfelj tu se stvari odvijaju. prije svega obnova škola', naglasio je Korlaet.

Rekao je da imaju dobro komunikaciju s Ministarstvom i Fondom i rečeno im je da bi do ljeta trebalo krenuti 10 konstruktivnih i 30 nekonstruktivnih obnova, a prvi izvođač je napokon uveden posao u obnovu jedne manje višestambene zgtrade. Dakle, ipak se kreće, rekao je Korlaet te dodao da je 70-ak zgrada u samoobnovi.

Ministar Paladina rekao je da mu je drago što Korlaet prezentira njegove točke.

'No to su naše točke u konačnici drago mi je što je zadovoljan s tim planom. Nije da ništa nije napravljeno u godinu i pol dana, no moramo ubrzati procese,' smatra ministar te je dodao da žele potaknuti i samoobnovu.

'No to na nijedan način ne znači da se država želi izvući ili odmaknuti od ogovornosti za organiziranu obnovu', naglasio je.

Smatra da bi se samoobnovom povećao broj realiziranih obnova te ističe da će se omogućiti avansna plaćanja, kojih dosad nije bilo, u samoobnovi obiteljskih kuća i mogućnost nadoknade PDV-a kod novčane pomoći unaprijed za stambene zgrade.

Magdalena Komes rekla je kako se usuđuje reći da Petrinjci, naročito oni koji su prošli, odnosno vratili se i nakon rata i ostali nakon potresa u Petrinji imaju jako puno optimizma i velika očekivanja od svih koji sudjeluju u postupku obnove.

'Apeliram, drago mi je da je ovdje večeras izrečeno da postoji suradnja, da zaista u sinergiji na svim razinama svi krenemo u brzu, učinkovitu i kvalitetnu obnovu. U Petrinji se zaista puno događa. Mojim dolaskom na mjesto gradonačelnice preuzeli smo i uklanjanje objekata. Najveći broj objekata uklonjen je upravo u Petrinji, preko 200 građevina koje su ugrožavale sigurnost. Ceste smo počeli sanirati, a one su bitne za kvalitetu života. Prijavili smo na Fond solidarnosti ukupno štete u iznosu od 394 milijuna kuna', istaknula je.

Pohvalila je nekostruktivnu obnovu te rekla kako očekuje i konstruktivnu obnovu.

'Krenule su nešto malo zamjenske kuće, no očekivanja građana su puno veća nego što se događa na terenu. U suradnji s Ministarstvom kulture i Središnjim državnim uredom za stambeno zbrinjavanje postignuli smo suradnju i dogovor o preuzimanju obnove centra grada, zaštićene jezgre. Petrinja je specifična po stradanju jer je cijeli uži centar grada uništen i devastiran potresom. Usuđujem se reći kako ćemo već u lipnju imati prve građevinske radove vidljive u centru grada Petrinje', rekla je Komes.

Na pitanje ima li takvih problema i sa obnovom pročelja i u Zagrebu Luka Korlaet odgovara potvrdno.

'Istina je da se iz Fonda financira konstrukcijska obnova. Sve preko toga će morati snositi građani sami. Grad Zagreb za obnovu pročelja ima dva programa za sufinanciranje. Jedan se tiče spomeničke rente, a drugi se tiče ostalih zgrada. Građani se mogu prijaviti i dobiti do 80 posto subvencije, samo treba pratiti pozive i aplicirati. Ima načina i sredstava. Pročelja se periodički mogu obnavljati i kroz natječaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost', kazao je.

Janković: Ljude zanima realizacija

Ivan Janković, gradonačelnik Gline (Nezavisni) rekao je kako svaki dan sluša svoje sugrađane.

'Teško je svaki dan proživljavati i slušati pitanja jer mi koji smo prvi na udaru i odgovaramo na sva pitanja - nije lako. Drago mi je da je određen koncept složen. No vjerujte, budući da ni ja nisam čuo cijelu konferenciju za novinare ministra, a nisam ni zapamtio svih pet točaka i vjerujem da ni 99 posto ljudi nije i to ih previše ne zanima. Zanima ih realizacija. Drago mi je da ministar sluša jedinice lokalne samouprave. Iskreno, za Zagreb se ja previše i ne bojim, ja se bojim za Glinu i okolicu, Sisak i Petrinju', rekao je Janković. Potom je naveo jedan primjer.

'Ministarstvo kulture je donijelo program cjelovite obnove za grad Glinu. Uvrstilo je 81 objekt. Imali smo sastanak i tu je raspoređen program mjera kulture. I sve je to lijepo, zapravo to je jedna vizura grada i urbani dio grada koji treba zadržati i koji treba očuvati. Ali na iduće pitanje odgovor ne postoji. A to je na koji će se način tih 80 objekata obnoviti. Ja samo onda uzeo tih 80 objekata, ako idemo dalje po Zakonu o obnovi, uvezao s podacima o potvrdi o prebivalištima i statusima u Ministarstvu i onda samo na tom slučaju dobijete 45 objekata gdje nije prijavljena niti jedna osoba. Dakle, to je centar grada koji je bio prazan i prije. Moramo razlučiti dvije stvari, kad govorimo što je Fond za obnovu, a što je Fond solidarnosti i što će financirati Europa. Ostavljali smo pročelja zbog Ministarstva kulture u nadi rekonstrukcije iz europskih fondova. Europa neće dati niti jedan cent za privatnu imovinu, a veći dio tih objekata je privatan. Ostavili smo pročelja s kojim ne znamo što ćemo. Ovo sve više postaje i sigurnosni problem. Stotine tisuća i milijuni kuna utrošeni su da se takvi zidovi stabiliziraju', objasnio je Janković.

Smatra da nema smisla ni s državnim sredstvima obnavljati objekte u kojima opet nitko neće biti. 'Jedini model za gradove kao što je Glina je da država otkupi te zgrade, nekretnine i da tu napravi stambeni fond i da zbrine, vjerujem, i polovicu slučajeva u gradu Glini. Na taj način ćemo i oživjeti grad, ali i napraviti tu revitalizaciju o kojoj govorimo', istaknuo je.

Na pitanje ima li takvih problema i sa obnovom pročelja i u Zagrebu Luka Korlaet odgovara potvrdno.

'Istina je da se iz Fonda financira konstrukcijska obnova. Sve preko toga će morati snositi građani sami. Grad Zagreb za obnovu pročelja ima dva programa za sufinanciranje. Jedan se tiče spomeničke rente, a drugi se tiče ostalih zgrada. Građani se mogu prijaviti i dobiti do 80 posto subvencije, samo treba pratiti pozive i aplicirati. Ima načina i sredstava. Pročelja se periodički mogu obnavljati i kroz natječaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost', kazao je.

Na Jankovićev istup nadovezala se Komes kazavši kako se zbog specifičnosti centar Grada Petrinje obnavljati kao zaštićena kulturna sredina. Najčeći prigovori Petrinjaca su, dodala je - upravo ostavljena stara pročelja te naglasila: "Bojim se kako bi izgledala naša pročelja da se krenulo u obnovu prema Zakonu o obnovi, nitko ih ne bi mogao obnoviti kao cjelinu i Grad bi bio okrnjen".