Krupne političke promjene u nekadašnjoj jugoslavenskoj republici započele su krajem 2016. godine, kada je u prijevremenim izborima srušen Nikola Gruevski i njegov VMRO-DPMNE i nakon što je u veljači ove godine uspostavljena vladajuća koalicija Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) i albanske stranke Besa. Deklaraciju o zajedničkom nastupu na izvanrednim parlamentarnim izborima, čime je stvorena prva makedonsko-albanska predizborna koalicija od osamostaljenja te države, potpisali su čelnik SDSM-a Zoran Zaev i Bilall Kasami, lider albanske Bese.

Zaev i Kasami su potpisali sporazum pod okriljem zastava Sjeverne Makedonije, Albanije, Europske unije i NATO-a, čime su pokazali da imaju zajedničke političke i strateške ciljeve. 'Naše društvo se mijenja nabolje. Vrijeme podjela odlazi u povijest, a poražen je i jednonacionalni koncept političkih stranaka, izjavio je Zaev nakon potpisivanja sporazuma ciljajući pritom na VMRO-DPMNE bivšeg autoritativnog premijera Nikole Gruevskog čiju su vladavinu obilježili skandali, etničke napetosti i pogoršanje odnosa sa susjedima.

Sporazum SDSM-a i Bese zapravo predstavlja potvrdu izbornih rezultata iz 2016. godine, kada je više desetaka tisuća Albanaca glasalo za Zaeva, što se kasnije pokazalo ključnim za formiranje većine u Sobranju. Želju Albanaca za stabilnu proeuropsku Sjevernu Makedoniju prisnažio je i Kasami koji je naglasio da njegovu sunarodnjaci po prvi put grade istinsko partnerstvo s vladajućom strankom kao ravnopravni partner.

Devet novih stranaka i platformi

Trodnevni prijevremeni izbori su, pak, uslijedili nakon inzistiranja VMRO-DPMNE jer Sjeverna Makedonija na prošlogodišnjem jesenjem summitu Europske unije zbog uloženog veta Francuske nije dobila datum za pregovore o pristupanju unatoč što je Skoplje promijenilo ime u skladu sa sporazum s Atenom. Prijevremeni izbori su prvobitno trebali biti održani 12. travnja, ali su odgođeni zbog pandemije koronavirusa.

Zbog straha od zaraze, prijevremeni izbori bit će produženi za dva sata pa će se glasanje u šest izbornih jedinica moći održati od 7 do 21 sat. Sjevernomakedonsko izborno povjerenstvo prihvatilo je i druge epidemiološke preporuke pa će glasačke odbore činiti tri zdravstvena radnika i predstavnici političkih stranaka koje imaju pravu imenovati člana koji će nadzirati glasanje koje je obavezno pod zaštitnim maskama. One će se, pak, uklanjati samo radi identifikacije glasača koji će morati držati razmak od najmanje 1,5 metra i koji će morati dezinficirati ruke prije ulaska i izlasaka s biračkog mjesta.

Birači, pored spomenute sjevernomakedonsko-albanske koalicije, imaju mogućnost birati za 15 stranaka i platforma koje se natječu za 120 mandata u skupštini. Među njima je i devet novih stranaka i koalicija koje nisu bile formirane za vrijeme prošlih izbora.

Analitičari daju najveće šanse međuetničkoj koaliciji SDSM i Bese koja na izborima nastupa pod sloganom 'Možemo', istim kao i hrvatska zeleno-lijeva koalicija koja je upravo ušla u Sabor. Oni namjeravaju nastaviti niz demokratskih promjena i procesa za poboljšanje demokratske 'krvne slike' te balkanske države s brojnim geopolitičkim specifičnostima koje u mnogočemu uvjetuju zemlje u okruženju Sjeverne Makedonije. Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES iz Ljubljane ističe da je aktualna vladajuća politička garnitura uspjela u mirnoj smjeni vlasti Gruevskog koja je nezakonito prisluškivala desetke tisuća građana i koja je ukrala najmanje pet milijardi eura.

Svi za Zapad, barem nominalno

IFIMES u svojoj analizi političke situacije hvali integracijske napore Zaeva koji je, uz snažan međunarodni angažman, doveo do potpisivanja sporazuma od dobrosusjedskim odnosima s Bugarskom, a ozakonjena je i snažnija upotreba jezika etničkih zajednica kojih u toj zemlji ne manjka. Valja podsjetiti da su u Sjevernoj Makedoniji, pored Albanaca koji su konstitutivni narod, kao nacionalne manjine priznati još Turci, Romi, Bošnjaci i Srbi. Uz to, potpisan je i ključni Prespanski sporazum s Grčkom koji je omogućio deblokiranje euroatlantskih stremljenja Sjeverne Makedonije, a koje je Atena snažno kočila zbog naziva nekad najjužnije jugoslavenske republike.

U institutu naglašavaju da su predstojeći izvanredni parlamentarni izbori nastavak izbora između Zapada i Istoka, iako se sve političke opcije zaklinju u Zapad. Pritom 'Istok' ne treba shvaćati kao postojeću geopolitičku odrednicu, već opciju koja jamči da će u novoimenovanoj državi ostati sve po starom. To 'staro' znači etnički i nacionalistički karakter države u kojem bi autoritativni pristup imao prednost pred demokratskim stremljenjima. Analizirajući sve političke opcije koje se natječu za mandate, IFIMES posebno ističe novosti u međuetničkoj suradnji koju su prihvatili SDSM i Besa i koji traže ekonomski oporavak i građanski koncept države.

Najveća oporbena stranka VMRO-DPMNE oformila je koaliciju 'Obnova Makedonije' koja osim obećanog gospodarskog napretka koji uključuju veće plaće i mirovine, subvencije poljoprivrednicima, smanjenje poreza za osam posto i brojne infrastrukturne projekte, ipak inzistira na nacionalnim temama, istovremeno optužujući Zaeva za izdaju. U prljavoj predizbornoj kampanji, kako je ocjenjuju zapadni mediji, najčešća meta je upravo Zaev, ali s druge strane nije pošteđen niti Hristijan Mickoski iz VMRO-DPMNE. Obojica čelnika uvučeni su u hibridni rat koji se vodi objavljivanjem ilegalnih audio i video snimaka u kojima su navodno uhvaćeni u sumnjivim razgovorima koji 'mirišu' na kriminal i posvemašnju korupciju.

Tvornice laži

Tijekom predizborne kampanje ni Sjeverna Makedonija nije ostala pošteđena od lažnih vijesti pa su tamošnje obavještajne službe zabilježile najmanje 150 portala koji na svakodnevnoj bazi produciraju fake news, a koje zatim rezultiraju aferama koje podsjećaju na prethodna razdoblja sjevernomakedonskog političkog života. Takve 'tvornice laži' ponegdje imaju i međunarodnu pozadinu pa je tako nedavno otkriveno da je jedna web kompanija koja podržava VMRO-DPMNE povezana s mađarskom javnom televizijskom mrežom (MTV) koja je naklonjena mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.

Najveća albanska stranka Demokratska unija za integraciju (DUI) izašla je pred izbore s idejom o budućem premijeru Albancu, na čemu i temelji predizbornu kampanju na valu međuetničke suradnje. Ideju o Albancu, točnije ekonomistu Naseru Ziberiju, na čelu države odbile su brojne makedonske stranke, ali i dio albanske oporbe, dok je Zaev poručio da njegov partner u koalicijskoj vladi Ali Ahmeti iz DUI-ja ode u oporbu, ponovivši to na jednom od skupova i na albanskom jeziku. Ahmeti je nakon toga optužio Zaeva da daje izjave pod utjecajem alkohola, na što mu je čelnik SDSM-a poručio da nikad u životu nije bio pijan, već da je previše popio njegov dosadašnji koalicijski partner iz DUI-ja.

Međunarodni promatrači i analitičari upozoravaju da će prljavština i lažnih vijesti biti sve više kako Sjeverna Makedonije ide bliže prema izborima, no oni neće utjecati na konačne izborne rezultate jer je građanima nakon tridesetak godina nestabilnosti najvažnija sigurnost i teritorijalni integritet države koji je osiguran ulaskom u NATO savez. Time je onemogućeno njezino komadanje, ali i velikomakedonski državni projekti kao prijetnje miru i stabilnosti u zemlji koja je sve dosad bila 'država-slučaj'. Na primjeru takve međuetnički uspješne Sjeverne Makedonije međunarodna zajednica mogla bi graditi povjerenje među narodima na Kosovu te Bosni i Hercegovini koji su još uvijek najneuralgičnije točke u regiji.