Svaki peti kruh na našem tržištu uvezen je zamrznut. I većina pekarskih proizvoda uvozi se kao polugotov proizvod.

'Uvozimo najviše iz zemalja EU -a, Njemačke, Italije, Slovenije, Poljske, kroz trgovačke lance, smrznuti polugotovi proizvodi', kaže za HRT Dragan Kovačević iz HGK.

Zbog brzog tempa života, ali i sve slabije platne moći pekarski proizvodi sastavni su dio naše svakodnevne prehrane. Pojedemo li samo dvije kriške kruha, unijeli smo trećinu preporučenog dnevnog unosa.

Zapakirani i nezapakirani pekarski proizvod mora imati deklaraciju na kojoj su svi sastojci i alergeni. U kruhu tako ne bi trebalo biti više od 14 grama soli na kilogram.

Nutricionist Branimir Dolibašić kaže kako naša populacija danas konzumira industrijski kruh te da bi volio vidjeti više malih pekara jer su oni orijentirani na raznolikost proizvoda i gdje će se naći integralni kruh tipa graham ili crni pravi pšenični od punog zrna kao i druge različite kombinacije s quinojom i slično.

'Zadnjih godinu dana učestalo je povlačenje pekarskih proizvoda zbog prisutnosti etilen oksida u sastavu. Kontrole bi stoga trebale biti češće, osobito kada je riječ o polugotovim proizvodima', ističe za HRT Nada Barišić iz Žitozajednice.

Iako proizvodimo dovoljno brašna, dvostruko više od naših potreba, i dalje ga uvozimo i to lošije kvalitete. No, prvi puta nakon ulaska u EU smanjen je uvoz pekarskih proizvoda u Hrvatsku za 7 posto. Stručnjaci to opravdavaju koronakrizom i zatvaranjem trgovina zbog čega su mnogi počeli sami peći kruh, a više paze i na sastav te izbor žitarica.