Lothar Wieler, direktor njemačkog epidemiološkog instituta Robert Koch, kazao je u utorak da ne isključuje mogućnost da pandemija koronavirusa potraje i do dvije godine, a u ekstremnom slučaju bi isto tako dugo mogle potrajati i mjere za građane.

Osim velike opasnosti po zdravlje ljudi, Covid-19 primorao je ne samo brojne tvrtke već i institucije EU-a da barem privremeno stave ključ u bravu.

U nadi da se obuzda širenje zaraze i izbjegne scenarij iz filmova katastrofe, brojne su se zemlje u EU i svijetu odlučile za drastične mjere, od zatvaranja granica, ukidanje zračnog i željezničkog prometa te javnog prijevoza, obustave nastave i zabrane javnih događanja pa sve do stavljanja u karantenu čitavih gradova.

A da je vrag odnio šalu, ocjenjuju analitičari, govore vijesti da se odgađaju velika nogometna prvenstva, dok džihadisti Islamske države upozoravaju svoje pristaše i 'svete borce' da se klone Europe.

Južnoamerička nogometna federacija (CONMEBOL) u utorak je donijela odluku o odgađanju Copa Americe sa 2020. na 2021.

Prema neslužbenim informacijama, i Europski nogometni savez (UEFA) namjerava odgoditi nogometni EURO koji je trebao biti održan ovog ljeta, za termin od 11. lipnja do 11. srpnja 2021.

Žarište pandemije se iz Kine preselilo u Europu koja trenutno broji 86.000 zaraženih, a širenje ubojitog virusa ne pokazuje znakove posustajanja.

Na temelju podataka nacionalnih kriznih stožera i WHO-a, od prosinca do danas, u svijetu su od Covida-19 umrle najmanje 7063 osobe, s više od 180.090 zaraženih u 145 zemalja i teritorija.

Otrijeznio se stoga i britanski premijer Boris Johnson koji je, nakon što je do sada odbijao pritiske da uvede restriktivne mjere koje su uvele druge europske zemlje, snažno pooštrio britanski odgovor na izbijanje virusa.

Zaustavio je društveni život u petoj najvećoj ekonomiji svijeta i savjetovao onima starijima od 70 ili s kroničnim bolestima da se izoliraju.

Istraživanje Neila Fergusona, profesora matematičke biologije na londonskom Imperial Collegeu, pokazalo je da bi bez mjera suzbijanja, koronavirus mogao odnijeti pola milijuna života u Velikoj Britaniji te 2,2 milijuna u Sjedinjenim Državama.

Tim Colbourn, epidemiolog s londonskog University Collegea, tvrdi kako projekcije tog istraživanja signaliziraju da slijede "teška vremena".

Broj novodijagnosticiranih ne odražava potpuno stvarnu sliku jer velik broj država zasad testira samo osobe u zdravstvenim ustanovama.

U odnosu na podatke objavljene do 18 sati u ponedjeljak, u utorak je u svijetu potvrđeno 56 novih smrtnih slučajeva i 4569 novozaraženih.

Kina (bez Hong Konga i Makaoa) u kojoj je epidemija izbila krajem prosinca, ima ukupno 80.881 zaraženih, od čega 3226 umrlih i 68.869 izliječenih. Od ponedjeljka do utorka potvrđen je 21 novi slučaj, ali samo jedan slučaj lokalne transmisije, i 13 smrti.

Najpogođenije zemlje nakon Kine su Italija s 2158 smrtnih ishoda od 27.980 zaraženih, a slijedi je Iran s 988 umrlih od 16.169 zaraženih.

U Aziji se u utorak do 10 sati broj zaraženih popeo na 92.601, a umrlo je 3360 ljudi. Bliski istok ima 16.594 zaraženih od čega 869 umrlih.

Sjedinjene Države i Kanada potvrdile su 5085 zaraženih od čega 73 umrlih. Latinska Amerika i Karibi potvrdili su 990 zaraženih s 8 umrlih. Oceanija je potvrdila 450 zaraženih s 5 umrlih, a Afrika 435 zaraženih s 10 umrlih.

U međuvremenu, dok znanstvenici vode utrku s vremenom u pronalasku cjepiva, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je preporučila da se u tretmanu oboljelih od koronavirusa preporučje paracetamol, a ne ibuprofen.

Preporuke UN-ove agencije uslijedile su nakon što su vodeći francuski zdravstveni dužnosnici upozorili da se ne koriste nesteroidni protuupalni lijekovi protiv bolesti Covid-19.

Zbog borba protiv koronavirusa u drugi su plan pali brojni svjetski problemi, no analitičari ocjenjuju da su svjetski čelnici dobrano podbacili te nisu na vrijeme shvatili razmjere bolesti koja je od zdravstvene krize prerasla u društvenu, političku i gospodarsku prijetnju.

Politico tako piše da se radi o "najmračnijem satu" politike te da ako nas je pandemija koronavirusa ičemu naučila, osim nužnosti održavanja higijene, je da je prva žrtva Covida-19 političko vodstvo jer su svjetski čelnici potpuno propustili ispuniti svoju zadaću.

"Od Pekinga do Bruxellesa, od Rima do Washingtona, Londona i dalje, političari ne samo da se nisu pokazali dorasli da se uhvate u koštac s novim izazovom, već su se upustili u opasnu igru analiziranja, smetenosti i poricanja realnosti", piše Matthew Karnitsching.

Ističe da iako su stručnjaci tjednima upozoravali da bi zaraza mogla eksplodirati, "politički čelnici, posebice na Zapadu, vrlo malo su učinili da zaustave napredovanje bolesti", uglavnom ignorirajući krizu koja im se odvijala pred očima.

Pritom podsjeća da je samo prije tjedan dana Francuska ugostila najveću konvenciju Štrumfova s preko 3500 posjetitelja.

"A ako se itko nadao da će možda predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen osmisliti suvisli plan ostao je razočaran", zaključuje Politico.