To je relativno visok postotak hospitalizirane djece imajući na umu da je od početka pandemije zaražen jako mali postotak djece s kroničnim bolestima, a to je zasigurno i zato što ih roditelji, a i djeca sama sebe, više štite od moguće zaraze, javlja Večernji list.

Kako je od početka pandemije ukupno bilo hospitalizirano 54 djece, proizlazi da djeca s kroničnim bolestima ako se zaraze imaju tri puta veći rizik da će biti hospitalizirana u odnosu na zdravu djecu za koju taj postotak sad iznosi 3%. Inače, postotak hospitaliziranih među svim zaraženima, uključujući sve starije i one s kroničnim bolestima, iznosio je od 7 do 20%.

Među oboljelom djecom s kroničnim bolestima i zdravstvenim teškoćama njih 172 liječilo se kod kuće, a 70 ih je još aktivno bolesno. Podaci HZJZ-a o zaraženoj djeci s kroničnim bolestima i drugim zdravstvenim teškoćama prikupljeni su temeljem trenutačno dostupnih podataka iz baza CEZIH (Centralni zdravstveni informacijski sustav RH) i BSO (Bolnički statistički obrazac). Najčešće su bila hospitalizirana djeca s bolestima dišnog sustava u anamnezi, kažu u HZJZ-u. 

Kad se promatra po dobnim skupinama zaraženost sve djece do 18 godina, gotovo polovica djece pozitivne na COVID bili su srednjoškolci. U dobi od 15 do 18 godina zaraženo je bilo 495 djece od ukupno 1054 djece i jasno je da je i sada rizik zaraze najveći za srednjoškolce.

Premda sada ne izlaze u noćne klubove, najviše koriste natrpani javni prijevoz na putu do škole i u dobi su kad su društveno najaktivniji. Nakon srednjoškolaca, više nego dvostruko manje bilo je zaraženo djece od 10 do 14 godina, njih 195, djece do 4 godine bilo je zaraženo 194, a najmanje zaražene djece bilo je u dobi od 5 do 9 godina – 170.