Tema okruglih stolova je 'Borba protiv korupcije na lokalnoj razini', organizira ih Ministarstvo pravosuđa, pod pokroviteljstvom Delegacije Europske unije, a u sklopu projekta 'Jačanje međugeneracijske suradnje u borbi protiv korupcije – Kampanja za podizanje javne svijesti'.

Sudjelovali su predstavnici lokalne i regionalne samouprave, političkih stranaka, pravosuđa, policije, akademske zajednice, a uz Zlatka Komadinu obratili su se tajnik Ministarstva pravosuđa Tihomir Kralj i predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Željko Jovanović

Naglasili su da žele Hrvatsku bez korupcije, a raspravljalo se o uzrocima, pojavnim oblicima, raširenosti i posljedicama korupcije te načinima sprečavanja korupcije na lokalnoj razini.

‘U naporima za iskorjenjivanje korupcije najbitnija je promjena načina razmišljanja u društvu. To je dugotrajan proces koji ne može biti završen preko noći’, ustvrdio je Kralj, dok je Jovanović rekao da je problem krupne korupcije u javnoj nabavi te da bi trebalo uvesti online dražbu.

‘Korupcija godišnje u Hrvatskoj proguta između šest i 12 milijardi kuna. Svaki put kad se u nekoj općini zaposli netko tko nije najbolji kandidat za radno mjesto, ali poznaje nekog ‘barbu’, Luku ili nekog drugog, svaki put kad posao dobije tvrtka koja nije najbolji ponuđač ili kada se isplate poticaji poljoprivredniku koji ništa nije posadio, nestaje novac za mirovine, za plaće, za otvaranje radnih mjesta. Korupciju poput karcinoma valja odstraniti i sprečavati, i tek kada dođemo do te razine da prevencija bude osnovno sredstvo borbe protiv nje, moći ćemo biti zadovoljni’, objasnio je Jovanović.

Tom je prigodom posebno istaknuto da su, po istraživanju GONG-a, na listi najtransparentnijih jedinica lokalne samouprave četiri grada iz Primorsko-goranske županije. Na prvom mjestu je Grad Rijeka, potom Grad Opatija, a među prvih osam su i Grad Crikvenica te Općina Viškovo.

'Donošenje odluka je javno, kroz vijeća i sjednice. Ne raspolažemo velikom količinom novca, a imamo sustav upravljanja kroz upravna vijeća i nadzorne odbore. Uveli smo sustav unutrašnje kontrole, i to davno, čak prije nego središnji državni organi, zatim unutrašnju reviziju te, po Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, i način izvješćivanja, tako da se jednostavno ni greška ne može potkrasti', izjavio je Komadina.

Prema njegovim riječima, korupcija u pravilu stanuje tamo gdje je gro onih kojih upravljaju novcem, pa ako se u Hrvatskoj s 90 posto novca upravlja iz središnje državne razine, onda je i izvođenost korupcije u istom postotku u središnjoj državi, a ne u lokalnim vlastima.

‘Nažalost, naša tranzicija shvaćena je kao prilika za pljačku, grabež i posvemašnju neodgovornost. Apsurdno je da imamo sve norme, zakone i dokumente za borbu protiv korupcije, ali i da je iz redova vladajuće stranke izišlo najviše slučajeva krupne korupcije, a istodobno se prikazuju najzaslužnijima za borbu protiv nje. Postoje tijela za borbu protiv korupcije – to su policija i pravosuđe, a ne Vlada, osim ako nam iz Vlade, pripisivanjem svih zasluga sebi, ne žele poručiti da imaju izravnu kontrolu nad policijom i pravosuđem, što ne bi smio biti slučaj’, kazao je Komadina.

Dodao je da je lokalna samouprava primjer kako bi trebala raditi središnja država. 'Naravno da ima nekih loših primjera, ali to su iznimke, dok je u središnjoj državi to pravilo. Koliko ja znam, Remetinec je pun državnih činovnika iz središnje državne vlasti i javnih poduzeća', zaključio je.