Colonnina smrt, čije okolnosti tek moraju istražiti francuski protuteroristički službenici, dogodila se manje od tri tjedna prije prvog kruga francuskih predsjedničkih izbora. Njegova smrt mogla bi oživjeti dugotrajne napetosti između Korzike i Pariza.

"Očito je da se mora razjasniti (što se dogodilo)", rekao je Michel Castellani, korzikanski zastupnik u donjem domu francuskog parlamenta, u intervjuu za radio Franceinfo u utorak.

"Javno mnijenje, baš poput mene, šokirano je da netko može umrijeti na ovaj način", dodao je. Okupljanja radi oplakivanja Colonne održana u ponedjeljak navečer u dva korzikanska grada prošla su mirno, objavili su lokalni mediji. Colonna je služio doživotnu zatvorsku kaznu u gradu Arles na jugu Francuske zbog ubojstva Claudea Erignaca 1998., koji je kao korzikanski upravitelj bio utjelovljenje moći francuske države na tom otoku s dugom povijesti separatističkog nasilja. Kamerunski džihadist pokušao je ranije u ožujku zadaviti Colonnu u zatvoru, zbog čega je pao u komu.

Francuski službenici su započeli protuterorističku istragu nakon napada na Colonnu. Mnogi ljudi na Korzici su zatražili da uhićeni korzikanski nacionalisti odsluže svoje kazne u korzikanskim zatvorima, a ne u Francuskoj. Prosvjednici su na Korzici napali javne zgrade i projektilima gađali policiju nakon napada na Colonnu, što je izazvalo izvanredan posjet francuskog ministra unutarnjih poslova Geralda Dramanina koji je rekao da će Pariz otvoriti raspravu o mogućoj autonomiji za Korziku. Roger Antech, urednik novina Corse Matin, rekao je za radio FranceInfo da mu se čini da će situacija na Korzici biti mirna iz poštovanja prema Colonninoj obitelji do njegovog pogreba, no dodao da nema "jamstva za ono što će se dogoditi nakon toga".