Dok će se pučkoškolci s toponimom Kosinj susresti već u nižim razredima učeći kako je u tom ličkom mjestu u 15. stoljeću bila prva hrvatska tiskara, odrasli će ovo ime povezivati uz ne tako slavnu sadašnjost. Kosinj je opet pod vodom, tako je bilo i 2010., pa 2012., a ovaj se problem vuče stoljećima, kažu nam upućeni. Kako to riješiti? Prema aktualnom planu, povremene poplave za većinu stanovnika Kosinjskog polja riješilo bi potpuno potapanje pojedinih sela i zaseoka akumulacijskim jezerom
A priča o tom jezeru stara je više od 50 godina. Isto toliko godina ovo je područje zapravo talac planirane izgradnje akumulacijskog jezera. Naime, u tom razdoblju nitko ozbiljan nije želio graditi ili ulagati u ovaj dio Like koji pripada Općini Perušić. Čemu, kad će ionako prije ili kasnije od nekoć ubavih, ali zapuštenih mjesta ostati tek fotografije, a krovove kuća i crkvene zvonike prekrit će milijuni kubika vode.
vezane vijesti
I tako Kosinjani žive u neizvjesnosti, a svakih nekoliko godina nađu se u udarnom medijskom terminu jer rijeka Lika prilikom svakog većeg vodostaja od Kosinjskog polja stvori jezero.
Tada gledamo dramatične fotografije prometnih znakova čiji vrhovi izviruju iz mutne vode, križeva koji jedva 'hvataju zrak', čamaca koji postaju glavno prijevozno sredstvo…
Tako je i danas iako nas načelnik Općine Perušić Ivica Turić tješi: 'Evo, danas je dobro. Voda ne raste više, a i okrenulo je na buru. Kad je jugo, tu je problem.' Ipak, dodaje da je noćas na Velebitu, iz čijih se leđa nalazi Kosinj, palo pola metra snijega, a možete misliti, kaže, koliko je to vode bilo kada su se počela topiti ona dva metra snijega koja su pala krajem veljače.
Kako bi nam pojasnio zašto je Kosinj svako malo pod vodom, karikira: 'Ako dolazi tisuću litara vode, a imate cijev koja propušta deset, što se onda događa?!
Poplava, naravno!'
'Posljednjih 55 godina Kosinj je u urbanističko-građevinskoj blokadi', objašnjava Turić, dodajući kako je teško razumjeti kompleksnost problema iz tople fotelje u Zagrebu. Ta pat-pozicija u iščekivanju mogućeg akumulacijskog jezera, koje bi dramatično izmijenilo izgled i budućnost ovog kraja, dovela je i do goleme depopulacije.
Od sedam i pol tisuća stanovnika 70-ih godina prošlog stoljeća danas ih je u Kosinju - tisuću. Ovo je mjesto nekoć bilo najveće u Općini Perušić, koja je u tom razdoblju spala s 22 tisuće stanovnika na njih tri i pol.
Možda su i u HEP-u igrali na kartu strpljivosti odgađajući realizaciju projekta gradnje akumulacijskog jezera i hidroelektrana Kosinj i Senj 2 sve dok broj lokalnog stanovništva ne padne na jednu znamenku. Bit će ih tada lakše raseliti.
U kojoj je projekt fazi?
U tijeku je upravni postupak za ishođenje rješenja o utjecaju na okoliš, što provodi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, te prikupljanje posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu. Javna rasprava trajala je od 17. listopada do 16. studenog 2017. U tijeku je i priprema podloge za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.
'Kako bi se iskoristio sav hidropotencijal rijeka Like i Gacke, iz HEP-a najavljuju realizaciju druge faze Hidroenergetskog sustava Senj - izgradnju HE Kosinj i HE Senj 2. Trenutno se izrađuje tehnička projektna dokumentacija i Studija utjecaja na okoliš, potrebne za ishođenje lokacijske dozvole', stoji na stranicama HEP-a.
U Studiji utjecaja na okoliš iz 2016. stoji da će se izgradnjom akumulacije naselja Gornji Kosinj i Mlakva u potpunosti potopiti. Naselja Bakovac Kosinjski, Krš, Lipovo Polje i Donji Kosinj bit će locirana u blizini akumulacije. Prilažu i tablicu o broju stanovnika u mjestima koja bi se trebala naći ispod površine budućeg jezera.
Načelnik Perušića nam kaže kako su već provedena dva, tri referenduma o potapanju navedenih mjesta i kako je tijesna većina bila za iseljenje. Dodatni je problem činjenica da tim ljudima nije konkretno rečeno koliko bi ih isplatili u slučaju da dođe do potapanja doline.
'Ovdje nema života'
'Ako me tjeraš s ognjišta, onda me korektno isplati. Ja im kažem: ovdje života nema', pesimistično će Turić.
On zagovara gradnju akumulacijskog jezera jer bi tako ljudi koji su stalno na udaru poplava bili iseljeni na neku drugu lokaciju, a ostatak mjesta izgradnjom jezera bio bi lišen opasnosti od poplave.
A kako uopće žive stanovnici raznih mjesta koja grupno zovemo Kosinj? Nešto ih se bavi poljoprivredom, no svojim poljima pola godine ne smiju prići zbog otpuštanja postojećeg obližnjeg akumulacijskog jezera.
Tristotinjak ih radi u drvnoj industriji, nešto u vojsci.
'A turizam?', pitamo načelnika ove prekrasne općine. 'Ne možete sa starim ljudima raditi na razvoju turizma. To je u Lici velik problem, a da nam preusmjere samo jedan posto turista s Plitvica, mi bismo bili krcati', dodaje. Turić progovara iz vlastitih cipela jer je vlasnik pansiona i restorana u Perušiću.
Stari most, glagoljaši, Frankopani...
A da ovaj dio Like ima doista što ponuditi, dokazuje bogata kulturna i prirodna baština. Osim pitoresknih sela sa starim crkvicama i grobljima, koji će u slučaju potapanja biti premješteni, tu je i stari most preko Like u Gornjem Kosinju, koji je izgrađen 1936. i koji je 2009. dobio potvrdu građevinske posebnosti te je upisan u europski registar graditeljske baštine.
No Kosinj su najviše proslavili Frankopani koji su u njemu osnovali prvu hrvatsku tiskaru u kojoj je tiskan glagoljski Brevijar iz godine 1491. Tu su i glagoljski natpisi iz crkve sv. Vida u Kosinjskom Bakovcu.
Samo na potencijalno potopljenom području nalazi se 10 arheoloških objekata, 18 objekata etnografske baštine i četiri objekta sakralne baštine: župna crkva sv. Ante Padovanskog u Gornjem Kosinju i poklonac sv. Ante Padovanskog, crkva svete Ane u istom mjestu te crkva Mlade Nedjeljice u Mlakvi.
