Od početnih 28 milijuna kuna, nešto je rebalansom smanjeno, no sredstva ostaju, rekla je Kosor na tematskoj sjednici saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske pod nazivom 'Hrvati izvan Republike Hrvatske - suradnja i obveza'.

Podsjetila je i na ustavnu obvezu u članku 10. hrvatskog Ustava, koja se odnosi na brigu Hrvatske za Hrvate u iseljeništvu.

Premijerka Kosor također je podsjetila na pomoć iseljene Hrvatske tijekom Domovinskog rata, ocijenivši da se Hrvatska ne bi obranila bez pomoći Hrvata iz BiH, te iz dijaspore.

Naglasila je da će se Hrvatska i dalje brinuti za Hrvate u Bosni i Hercegovini, kako bi ostvarili jednakopravnost sa sva tri ostala konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, podsjetivši na potporu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću bivšeg premijera Ive Sanadera

Kosor je dodala da kako možda nije poznato da u koalicijskom sporazumu s predstavnicima manjina od njih se traži da u svojim matičnim zemljama zalažu za prava hrvatskih nacionalnih manjina.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić također je podsjetio na potrebu, ali i ustavnu obvezu brige RH za Hrvate izvan Hrvatske. Istaknuo je da u BiH, koja je pred ustavnim promjenama, treba osigurati ravnopravnost i suverenost Hrvata.

To Hrvatska ima obvezu kako po Ustavu, tako i kao potpisnica Daytonskog sporazuma. Nema BiH bez sva tri konstitutivna naroda, rekao je Bebić, te dodao da se Hrvatska neće miješati u unutrašnje stvari BiH, ali da je dužna brinuti se za Hrvate u Bosni i Hercegovini.

Odbor za Hrvate izvan Hrvatske Hrvatskoga sabora održao je danas tematsku sjednicu pod nazivom 'Hrvati izvan Republike Hrvatske - suradnja i obaveza' na kojoj je rečeno kako je potrebna nova strategija prema hrvatskoj dijaspori.

Na sjednici je predložen ustroj posebnog tijela koje bi koordiniralo rad svih državnih institucija koje se skrbe o potrebama Hrvata izvan Hrvatske te mogući zakon o odnosu Hrvatske i Hrvata izvan Hrvatske.

Kardinal Vinko Puljić rekao je da je opstanak Hrvata u BiH strateški interes Hrvatske, a ne samo njezina ustavna obaveza. Zamjerio je hrvatskim političkim predstavnicima u BiH nejedinstvenost, naročito po teritorijalnom načelu.

Banjolučki biskup Franjo Komarica rekao je da su Hrvati iz njegove biskupije većinom protjerani te da nisu zaštićeni kao, primjerice, Hrvati u Hercegovini ili srednjoj Bosni. "Mi smo jedan od najstarijih naroda na tom području iako nam to osporavaju i neki predstavnici međunarodne zajednice", istaknuo je biskup Komarica. Zatražio je veću potporu Hrvatima u banjolučkoj biskupiji kako bi mogli opstati ili se vratiti na područja s kojih su protjerani tijekom rata.

Na skupu su govorili i mnogi predstavnici hrvatskih iseljenika iz svih krajeva svijeta, koji su iznijeli mnoge prijedloge kako poboljšati veze Republike Hrvatske s iseljeništvom.