'Ove smjernice donosimo u okviru Programa gospodarskog oporavka i u okviru naših očekivanja za oporavak u ovoj godini te u ozračju završenih pregovora. Svakako je Zakon o fiskalnoj odgovornosti taj koji donosi drugačiji način ponašanja i on pokazuje snagu ove vlade', rekla je premijerka Jadranka Kosor u uvodnim riječima na izvanrednoj sjednici Vlade sazvane radi predstavljanja smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2012. do 2014. godine.

'Ove smjernice pokazuju našu jasnu odlučnost da nakon razdoblja krize jačamo javne financije zbog socijalne osjetljivosti i snižavanja javnoga duga', rekla je Kosor, prvi put otvoreno govoreći o završetku gospodarske krize.

U slučaju da ova vlada nakon izbora ostane u Banskim dvorima (a smjernice su predstavljene kao da je to sigurna stvar), Kosor kaže da će se voditi politikom racionalizacije i snižavanjem rashoda za 1 posto BDP-a svake godine: 'Već smo pokazali snagu i odlučnost u snižavanju rashoda, donosili smo teške odluke i izmijenili Zakon o mirovinskom osiguranju produljivši godine rada te ojačavši pozicije u smislu da moramo raditi više i bolje. U tome smo bili potpuno sami, ali to je bio i trend EU-a.'

Da bi naglasila da je njezina vladavina bila drugačija od one bivšeg premijera Ive Sanadera (koji je bio premijer do srpnja 2009. godine), rekla je da je u 2008. godini povećanje rashoda bilo 7,5 milijardi kuna. 'Povećanje rashoda od 2009. do danas, u sve tri godine, iznosi 3,7 milijardi kuna. Dvostruko veće povećanje bilo je u 2008, a tada se znalo da se kriza valja prema Hrvatskoj', kaže premijerka Kosor, koja je te, 2008. godine, podsjetimo, bila potpredsjednica Sanaderove vlade.

Kosor obećava da će do 2014. godine smanjiti deficit državnog proračuna za 2,1 milijardu kuna, s time da će u 2012. deficit, prema procjeni Vlade, biti manji za 2,6 milijardi, a 2013. godine za 2,2 milijarde kuna, odnosno svake godine deficit bi trebao biti manji za 1 posto (deficit od 1,6 posto BDP-a 2014. godine).

Vlada, naime, očekuje da će 2012. godine biti zaustavljen rast cijena nafte te da će se posljedično inflacija usporiti na 2 posto u Europskoj uniji te 1,8 posto u eurozoni. Očekuje i rast BDP-a od 1,9 posto u 2011. godini te 2,5 posto u 2012. godini, 3,5 posto u 2013. i 4 posto u 2014. godini. Što se tiče investicija, u projekciji se navodi realni rast od 5,6 posto investicija za 2012. godinu koji će se ubrzati na 6,9 posto 2013, a zatim na 7,6 posto 2014. godine.

Ministrica financija Martina Dalić rekla je da je kriza 'bila duboka te da se gospodarstvo tek oporavlja': 'Međutim, ono što nije realno jest to da se sve posljedice brzo izbrišu. Potrebno je postepeno smanjivanje fiskalnih deficita.'

Dalić je također naglasila da se više nećemo moći ponašati kao 2008. godine: 'Dinamika rasta rashoda iz razdoblja prije krize nije moguća u idućim godinama. Ta se dinamika više ne može ponoviti, nego se mora raditi na smanjivanju fiskalne neravnoteže.'

Potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević rekao je da smo svjedočili padu direktnih stranih ulaganja zbog krize koja se i danas osjeti u eurozoni: 'Usprkos tome, Hrvatska je bila uspješna u usporedbi sa Slovačkom i Slovenijom te je imala čak šest puta više ulaganja. Kad ubrojimo i period rata, možemo reći da smo i tada, po glavi stanovnika, uspješniji od nekih članica EU-a.'

'Siguran sam da će period do ulaska u EU biti velik vjetar u leđa ulaganjima', zaključio je optimistično Milošević, a ministar gospodarstva Đuro Popijač još je jednom pohvalio rad Vlade u posljednje dvije godine i otvoreno naglasio predizborni karakter ove strategije: 'Ovaj plan do 2014. godine pokazuje smjer kojim će ova vlada ići dalje, a bit će to dobar i kvalitetan temelj...'