Kovačević je kazao da je udruga još prije 12 godina podnijela kaznenu prijavu za procesuiranje zločina u logorima na području Srbije te kako su nakon toga bili još dva puta u tužiteljstvu za ratne zločine.

"Budući da u Srbiji očito nema političke volje za taj dio, mi smo prije tri godine podnijeli njihovome Ustavnom sudu tužbu za nepostupanje. Ako se ni po tom pitanju ništa ne dogodi, bit ćemo prisiljeni podnijeti tužbu Sudu za ljudska prava u Strasbourgu", istaknuo je Kovačević u razgovoru za N1.

Napominje da bez procesuiranja počinjenih ratnih zločina u logorima nema ni mogućnosti rješavanja pitanja naknade šteta.

Dvije presude potvrdile postojanje logora

'U ovom trenutku negdje oko 400 bivši logoraša podnijelo je tzv. građanske tužbe redovnim sudovima u Srbiji. Kad je riječ o tužbama za naknadu štete građanskim sporovima, sudovi se mahom u takvim situacijama ne žele upuštati u rješavanje tzv. prethodnog pitanja koje je jako bitno, a to je pitanje konkretne odgovornosti Srbije i oni u biti manje više politički postupaju i odbijaju zahtjeve kao neosnovane', pojašnjava Kovačević.

Zbog toga je bitno, smatra, da Hrvatska konačno kao država počne poduzimati pravne i diplomatske mjere.

Kovačević je istaknuo kako postoje dvije presude u kojima su srbijanski sudovi potvrdili postojanje logora.

Tri načina naknade štete

'Kada pripadnici nečije vojske i dijelovi te vojske počine djela ratnog zločina, odgovornost je na državi čija je vojska. Crna Gora je za logor u Morinju obeštetila hrvatske branitelje sa 100 eura dnevno po danu boravka u logoru, a civile s 200 eura', ističe.

Istaknuo je i tri načina na koja Srbija može riješiti pitanje naknade štete za vrijeme provedeno u logorima.

'Jedan je od način da počne postupati prema našoj kaznenoj prijavi i počne procesuirati ratne zločine u Srbiji. Kad se riješi to pitanje, automatski nakon pravomoćne presude u kaznenom postupku, stvara se pravni okvir i to je pravno-tehničko pitanje da svi naši zatočenici u logorima u Srbiji mogu podnijeti zahtjev za obeštećenje. Druga pravna situacija je da Srbija donese poseban zakon kojim će riješiti to pitanje obeštećenja i treća pravna situacija jest da Srbija i Hrvatska sklope međudržavni ugovor gdje će riješiti i pitanje obeštećenja', naveo je Kovačević.