Udruga obveznika RTV pristojbe 'Pretplatnik' obratila se javnosti u svezi rasprave o nabavi programskih sadržaja od neovisnih proizvođača od strane Hrvatske radiotelevizije na ovotjednoj sjednici Programskog vijeću HRT-a.
Pretplatnik podsjeća da je na sjednici objavljeno kako je HRT na navedene sadržaje u 2015. utrošio 58,4 milijuna kuna, što je čak 117 posto više od zakonom propisanog minimuma od 15 posto programskog proračuna HRT-a“, a što je Siniša Kovačić, v. d. glavnog ravnatelja HRT-a, prokomentirao ocjenom kako su se 'na HRT-u ponašali kao pijani bogataši'.
U Pretplatniku smatraju da je Kovačić potpuno pogrešno interpretirao javnu ulogu HRT-a.
'Naime, javnost se na taj način o novom-starom HRT-ovom problemu nabave djela od neovisnih proizvođača programa, od iznimne važnosti za funkciju javne televizije, kojeg javne europske televizije rješavaju s posebnom pozornošću, ponovno informira na netransparentan i neargumentiran način. Sve se olako svodi na kritiku dosadašnje prakse, iako je, zapravo, problem u tome što HRT do danas nije uskladio svoju praksu s europskim propisima i standardima, ali ni s vlastitom regulativom', navodi Nada Zgrabljić Rotar, predsjednica Pretplatnika.
Drže da se javna uloga svih javnih RTV servisa ostvaruje se vlastitom i vanjskom proizvodnjom programskih sadržaja i da je javni sektor je poslovično neučinkovit, pa su vrlo često vlastite produkcije puno skuplje (a pritom ne nužno kvalitetnije) od onoga što nude neovisni televizijski producenti.
Zbog svega toga, javni RTV servisi primaju sredstva pristojbe i radi njihove važne uloge u razvoju nacionalnih audiovizualnih tržišta. Uostalom, HRT ima zakonsku obvezu „razvijati raznovrsnu proizvodnju audiovizualnih, glazbenih i radijskih djela angažirajući najbolje kreativne potencijale sredine“.
Europska iskustva pokazuju da javni RTV servisi sve veći udjel programskog sadržaja naručuju od vanjskih producenata ili ulaze u koprodukcije s drugim javnim RTV servisima. Isto tako, i HRT treba stalno polako podizati udjel programskog sadržaja nabavljen od vanjske produkcije, posebno u dokumentarnim i igranim sadržajima, ali i edukativnim i ostalim.
Također naglašavaju kako postoji problem netransparentnog postupka nabave programskih sadržaja od neovisnih proizvođača koja mora biti transparentna, provedena po jasnim kriterijima i u funkciji produkcije onih sadržaja koji su definirani ugovorom.
'Ne treba naručivati ono što HRT može bolje, kvalitetnije i jeftinije proizvesti sam', smatraju u Pretplatniku.
Ističu da je HRT u 2014. od ukupnih prihoda od 1,4 milijarde kuna na troškove proizvodnje programa potrošio svega 285 milijuna kuna pa se pitaju čemu uopće služi HRT i na što se troši preostalih 1,1 milijardi kuna. Stoga odgovorne pozivaju na potpunu transparentnost poslovanja.
