Svoju je kandidaturu prva najavila pravnica Nataša Pirc Musar, izjavivši da će se, bude li izabrana, javno izjašnjavati o važnim državnim i društvenim pitanjima za razliku od Boruta Pahora koji je to odbijao činiti i zauzimao pomirljivo stajalište prema problematičnoj Janšinoj vladi.

Karakteristično je da su njenu kandidaturu podržala dva bivša predsjednika, Milan Kučan i Danilo Tuerk, koji su također znali kritizirati drugi mandat Boruta Pahora i njegov politički stil 'kralja Instagrama'.

Pirc Musar je karijeru započela kao televizijska novinarka, jedno je vrijeme bila i vladina povjerenica za javne informacije i zaštitu privatnosti, i djelovala je kao pravna savjetnica u nevladinim organizacijama. Bila je i pravna zastupnica Melanije Trump i njene obitelji, u vrijeme procesa protiv nekih objava i informacija u slovenskim medijima o tadašnjoj američkoj prvoj dami i njenom ocu.

Kandidaturu za buduću predsjednicu je najavila i do sada široj javnosti malo poznata psihoanalitičarka i filozofkinja Nina Krajnik, izjavivši da se za politički angažman odlučila jer želi 'izliječiti slovensko društvo'.

I ona će se, kao i Musar Pirc kandidirati prikupljanjem potpisa građana kao nestranački kandidat, ali za razliku od odvjetnice koju će podržati lijevi birači očekuje potporu konzervativnijih birača. Cilj joj je, kako tvrdi, povezivanje različitosti, premda je nekim svojim javnim istupima kod lijevih birača već stekla 'etiketu' krajnje desničarke.

Mediji prenose da će svoju kandidatkinju na predstojećim predsjedničkim izborima imat će i stranka Pokret Sloboda koju vodi premijer Robert Golob. Očekuje se da će to biti Marta Kos, iskusna diplomatkinja, ali konačna odluka najveće stranke o tome još nije donesena.

Ostale stranke o mogućim kandidatima još razmišljaju, premda oklijevanje i kasnije isticanje imena može biti hendikep u predsjedničkoj kampanji koja je neformalno već započela, ocjenjuju slovenski mediji.

Premda su, po nekim neslužbenim informacijama koje prenose mediji, za predsjednički položaj zainteresirani i neki poznati politički veterani, na primjer bivši premijer Miro Cerar, Pahorov savjetnik Ernest Petrič, te nekadašnji ministar vanjskih poslova i bivši europarlamentarac Ivo Vajgl, nitko od njih još nije najavio kandidaturu, dok su potencijalne predsjednice ranim ulaskom u kampanju povećale svoju javnu vidljivost i realne šanse.

To bi, analiziraju slovenski mediji, moglo označiti novo razdoblje, ne samo u pogledu jednakosti spolova i rodne ravnopravnosti, nego i zbog posebnog senzibiliteta koji u političke procese mogu unijeti žene.

'Spol sam po sebi nije jamstvo kvalitete u politici, ali će veća rodna ravnoteža u predstojećoj predsjedničkoj kampanji podići svijest da smo raznolika politička zajednica i da su neke važne teme do sada ostajale u sjeni - samo zato što ih muškarci ne vide', piše u komentaru list 'Primorske novice', dodajući da će zbog žena u predsjedničkoj utrci kampanja biti zanimljivija, ali i 'uglađenija' nego da se natječu samo muškarci.

Uvjerljiva pobjeda koalicije novog premijera Roberta Goloba naznačila je zaokret u pogledu dolaska žena na istaknute političke položaje.

U novi parlament je izabrano 40 posto žena, uvjerljivo najviše do sada. Osim toga, prvi put se dogodilo da je žena, odvjetnica Urška Klakočar Zupančič, izabrana za predsjednicu parlamenta, a isti je slučaj i sa Tanjom Fajon kojoj je kao ministrici u vladi povjeren resor vanjskih poslova.

'Ovu ćemo godinu pamtiti kao godinu velikih promjena u našem političkom životu. Postalo je jasno da 'janšizam' kao stil vladanja Slovencima nije prihvatljiv, a ove jeseni završava i duga politička era koju je obilježio Borut Pahor. Vrijeme će pokazati hoće li nam novo razdoblje donijeti nešto bolje. Ali da će promjene donijeti nešto novo i različito, to je sigurno”, navodi u komentaru list 'Primorske novice'.