ANALIZA GORDANA DUHAČEKA

Kraj nuklearki: pobjeda za Merkel ili Zelene?

02.06.2011 u 07:00

Bionic
Reading

Odluka vlade Angele Merkel da Njemačka u roku od deset godina napusti korištenje nuklearne energije mnogi smatraju povijesnom, no njemački komentatori se ne mogu dogovoriti što sve to zapravo znači za Merkel, za antinuklearni pokret i Zelene koji ga godinama predvode, pa i za cijelo njemačko društvo

Winston Churchill je jednom pronicljivo primijetio da je osnivanje komisije najefikasniji način kad ne se želi riješiti neki problem. Aktualna njemačka kancelarka Angela Merkel je pokazala u praksi da se može i drukčije,

konkretno u pitanju odluke o napuštanju nuklearne energije. Etička komisija koju je osnovala Merkel je predložila da Njemačka postupno napusti korištenje nuklearne energije u desetogodišnjem periodu, a već dan kasnije vlada je donijela i službenu odluku o tome, prihvaćajući sve preporuke.

Novi plan predviđa da će svi nuklearni reaktori u Njemačkoj prestati raditi najkasnije do 2022. godine, što je – treba podsjetiti – potpuna suprotnost odluci Merkeličine vlade iz listopada prošle godine, koja je predviđala dug i sretan život za nuklearke. Sve je promijenila katastrofa u Fukushimi, nakon čega je u roku od nekoliko dana i Merkel napravila preokret od 180 stupnjeva i postala velika pristalica napuštanja nuklearne energije.

Njemački komentatori su podijeljeni o značenju ove odluke te se pitaju je li to pobjeda za Merkel ili za Zelene. Der Spiegel piše kako je 'Merkel svojim nosom nanjušila još jednu populističku pobjedu', jer 'nakon Fukushime nije bilo druge mogućnosti, no pitanje je bilo kako to učiniti, a izabrani način je još jedna dobro smišljena pobjeda kancelarke'. Komentator Der Spiegela ipak ne propušta podsjetiti da je sve to tipično za politički stil kancelarke, koji se već može nazivati merkelizam: 'On se bazira na dva principa. Prvi je: ako narod to želi, onda ne može biti loše. Drugi pak glasi da sve što je korisno za narod mora biti korisno i za kancelarku.' Po doktrini merkelizma, ironizira Der Spiegel, politika se 'osmišljava s pogledom u budućnost – budućnost koja traje do sljedećih izbora'. U tom kontekstu treba naglasiti da je većina Nijemaca, kako već dugo pokazuju ankete, protiv nuklearne energije.

Ljevičarski dnevnik Sueddeutsche Zeitung napominje da je riječ o povijesnoj odluci te se obrušava na energetski lobi: 'Šefovi njemačke industrije, naročito energetskih kompanija, žale se na odluku o postupnom napuštanju nuklearne energije kao razmažena djeca kojoj se ne da ići na školski izlet. Tako su se ponašali i prije te odluke, a vjerojatno će im trebati malo vremena da uvide kakve im se prilike sada pružaju, da postanu vodeća svjetska sila u obnovljivoj energiji.' Financial Times odaje počast prethodnom kancelaru Gerhardu Schriederu, čija je koalicija prva donijela odluku o postupnom napuštanju nuklearne energije, ali kaže i sljedeće: 'Glavna razlika između odluke Schroederove vlade prije osam godina i ove sadašnje jest u tome što se sada više nikad neće moći preokrenuti. Glasačko tijelo možda ima kratko pamćenje, ali nakon katastrofe u Fukushimi, u Njemačkoj nikad neće postojati većina za povratak nuklearnoj energiji.'

Tabloid Bild je, kao uvijek u zadnje vrijeme, na strani Angele Merkel i pun hvale za ovaj njen potez: 'Nitko ne može optužiti vladu da nije djelovala kad je trebalo.' Ipak, Bild se pita što slijedi: 'Hoće li vjetar, sunce i voda biti dovoljni da nam pruže potrebnu količinu energije? Tko će sagraditi nova postrojenja? Koliko troškova će doći na račun poreznih obveznika? Vlada je djelovala u interesu glasača, no tko će na kraju platiti račun?' Konzervativni Frankfurter Allgemeine Zeitung ističe da nakon japanske nuklearne katastrofe 'Merkel nije imala mogućnost pobijediti' da je ostala za nuklearnu energiju. To bi značilo i da bi na sljedećim izborima sigurno pobijedili Socijaldemokrati (SPD) i Zeleni, te 'ne treba previše mašte da se dokuči što bi bila njihova prva odluka na vlasti'. FAZ tvrdi i da njemački glasači pokazuju 'nezahvalnost, jer vladajuća koalicija CDU-a i Liberala čini baš ono što većina Nijemaca želi'.

Ljevičarski Tageszeitung se pita zašto nitko ne slavi ovu odluku u Njemačkoj, a odgovor vidi u tome što je Merkeličina vlada u roku od nekoliko mjeseci preokrenula vlastitu nuklearnu politiku, pa im se baš i ne vjeruje. 'To je velika pobjeda antinuklearnog pokreta, koji je godinama promovirao alternativne izvore energije i održavao diskusiju na životu', zaključuje TAZ, no Der Spiegel napominje da sada Zeleni ostaju bez svoje ključne političke teme, na kojoj su se izgradili kao stranka.

Najoštriji napad na Merkel ispisan je u konzervativnom Die Weltu, koji optužuje vladu da je napustila demokratske principe: 'Osnovni princip demokracije jest da se ne mora ići isključivo jednim putem. Važno je da uvijek postoje alternative. Njemačka vlada ovom odlukom krši taj princip na najskandalozniji mogući način!' Die Welt nema lijepih riječi ni za Merkeličinu Etičku komisiju, uz objašnjenje da nuklearne energija 'nije ni etičko ni moralno pitanje, nego stvar praktičnosti i tehnologije' i optužbu da su članovi Komisije koji su bili za nuklearnu energiju 'ušutkani od strane svih ostalih'.