Takozvane nove demokracije, predale su svoje banke velikim zapadnim igračima, ugasile industrijska postrojenja, privatizirale ostatke i prodale ih multinacionalnim korporacijama.  Širom su otvorile vrata silama globalizacije i 'pumpale' svoju glad za prosperitetom i boomom jeftinih kredita sa Zapada. Tome je sada kraj, nagoviješta najugledniji britanski list Guardian.

Nove demokracije suočavaju se s najdubljom krizom nakon godina rapidnog rasta. Dvadeset godina nakon lančane reakcije širenja demokracije nakon pada Berlinskog zida, Daniel Bebesy ima drukčiju 'domino teoriju'. 'Zapadne banke i biznisi godinama su zgrtale ogromne profite u regiji, a sada nas nisu voljni podržati', kaže ekonomski analitičar i menadžer velike strane banke u Mađarskoj. 'Ako jedna od naših zemalja propadne, uslijedit će domino-efekt.'

Mađari su 'Kasandre' središnje Europe, piše Guardian. Kasandra je, podsjetimo, kći trojanskog kraljevskog para koja je mogla predvidjeti budućnost, ali joj nitko nije vjerovao. Bebesyjeva pesimistična inačica rastućeg duga, ekonomije u rasulu i političke sakatosti možda je prenapregnuta.

No za nove demokracije i tržišna gospodarstva, godina na izmaku bila je godina buđenja i najvećeg šoka otkada su iz sovjetskog komunizma prešli na kapitalizam. 'Nema sumnje da je regija u dubokoj krizi', složila se prošlog tjedna i Europska banka za obnovu i razvoj.

Financijska i ekonomska kriza stvorena je na Zapadu, ali je najjače udarila na Istoku. Nakon godina rasta koje su daleko nadmašile one na Zapadu, pale su vlade u Mađarskoj, Latviji i Rumunjskoj. Gospodarstva su se srozala, a čelnici su morali pozvati odrede za spašavanje iz Međunarodnog monetarnog fonda, koji svoje milijarde uvjetuju rezanjem proračunskih troškova.

SAD i zapadna Europa svjedoče velikom povratku 'države', u kojemu se nacionaliziraju banke i automobilska industrija, a porezni obveznici otkupljuju loše kredite i dugove. No u istočnoj Europi države su slabe i malene, banke posjeduju zapadnjaci. Sredstva za nošenje s krizom su tanka.

Dok Zapad uvodi fiskalne poticaje, Istok si to ne može priuštiti. 'Kriza signalizira neizbježan kraj političkog i ekonomskog ciklusa kroz koji je centralna Europa prošla od 1989. godine', upozorio je Jacques Rupnik, češki politolog u Parizu.

Mađarski sociolog Pal Tamas kaže da su problemi mnogo dublji. 'Ovo nije financijska kriza, kakva je u zapadnoj Europi. Ovo je fundamentalna kriza, promjena paradigme. Dvadesetogodišnja tranzicija od kraja komunizma završila je, a model koji je bio na snazi u devedesetima i na prijelazu stoljeća također je okončan.'