Naime, kako smo pisali, na samoj sjednici Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i resorni ministar, kazao je da 40 posto stambenog fonda u Hrvatskoj ne služi stanovanju, što dovodi do povećanja cijena kvadrata i najamnina te da je 'cilj da 908.000 stanova vratimo njihovoj prvotnoj namjeni'.

Bačić suprotno od zakona

Međutim u članku 31. zakona, koji govori o stanovima za kratkoročni najam i najam za radnike, koristi se formulacija 'tko namjerava koristiti stan za takvu vrstu najma, bit će mu potrebna prethodna pisana suglasnost kvalificirane većine, odnosno 80 posto suvlasnika'. Dakle 'tko namjerava koristiti' upućivalo bi na to da se odnosi na one koji se takvom djelatnošću žele baviti nakon 1. siječnja 2025., kada je planirano da zakon stupi na snagu, što je u suprotnosti s onim što je rekao Bačić.

S druge pak strane, u obrazloženju članaka koji govore o kratkoročnom najmu nigdje se ne spominje to da se zakon ne odnosi i na one koji trenutno kratkoročno rentaju, dok se primjerice za natkrivanje lođa i balkona, pregrađivanje stanova i postavljanje klima-uređaja u obrazloženju članka 19. izričito navodi da 'ova odredba, kao i cijeli Zakon, nema retroaktivno djelovanje te da ista nema utjecaj na ocjenu zakonitosti radova i preinaka napravljenih do dana stupanja na snagu ovoga Zakona'.

Primjenjuju li se odredbe zakona o kratkoročnom najmu retroaktivno i hoće li potpise 80 posto stanara morati skupiti i postojeći ili samo budući kratkoročni iznajmljivači te hoće li se dvostruki iznos pričuve odnositi na sve ili samo buduće iznajmljivače, pitali smo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.

Do kraja godine navala na registraciju novih apartmana

Također, s obzirom na to da se u obrazloženju zakona navodi da su razlozi za njegovo donošenje višeslojni - prvenstveno jer je primijećeno da se apartmanima za smještaj turista ili smještajem velikog broja stranih radnika u jedan stan urušava kvaliteta života ostalih stanara zbog nepoznatih osoba koje borave u stambenoj zgradi i čestog mijenjanja ljudi koje koriste zajedničke prostorije - postavlja se pitanje: ako se zakon ne bude primjenjivao retroaktivno, što je sa stanarima koji već žive u takvim zgradama i jesu li oni u nepovoljnijem položaju od onih koji će u budućnosti moći odlučivati o tome žele li apartmane u svojoj zgradi?

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu smatra da se zakon ne može primjenjivati retroaktivno.

'Kako sam ja razumjela, ovo se donosi da se postojeći trendovi ne nastave. Ovo je proaktivna mjera za budućnost i mišljenja sam da za one koji se trenutno bave kratkoročnim najmom sada trebaju ići neke druge mjere, prije svega porezne. Tu mislim na značajno povećanje oporezivanja dohotka od kratkoročnog najma kako bi to imalo učinak na smanjenje cijena nekretnina i povećanje priuštivosti stanovanja', kazala je Vizek.

Navela je da je ovo prvi put da je neka javna politika odredila da su kratkoročni turistički apartmani nepoželjno gospodarsko ponašanje.

'Do sada smo imali gradonačelnike Dubrovnika i Makarske koji su to pokušavali ograničiti, a ovo je sad prvi put da na nacionalnoj razini imamo direktno iznesenu javnu poruku – ovo nije OK. Iz te perspektive ovo je već ogromna promjena u javnom diskursu', kazala je Vizek.

Upitana može li se očekivati da će do kraja godine, s obzirom na to da bi zakon trebao stupiti na snagu početkom 2025., doći do hiperinflacije, odnosno navale na registraciju novih apartmana za kratkoročni najam, kazala je da se to može očekivati.