Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila Nacrt prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada te on među ostalim donosi niz novosti vezanih uz kratkoročni najam stanova. A osnovni cilj mu je doskočiti problemu smanjivanja stambenog fonda za dugoročno stanovanje
Prema predloženom slovu zakona, koji je bio u javnom savjetovanju, ali bez dijela koji se odnosio na kratkoročni najam (manje od 30 dana) ili najam za radnike (za smještaj više od četiri punoljetne osobe koje nisu srodnici do trećeg stupnja), 'tko namjerava koristiti stan za takvu vrstu najma, bit će mu potrebna prethodna pisana suglasnost kvalificirane većine, odnosno 80 posto suvlasnika'. Dodatan uvjet je da suglasnost obvezno moraju dati i vlasnici stanova 'čiji zidovi, podovi ili stropovi graniče s njegovim stanom'.
Sve odredbe koje se odnose na stanove vrijede i za one koji na taj način rentaju poslovne apartmane i poslovne prostore u zgradama.
Predviđene kazne
Premda je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade, predstavljajući zakon kazao da, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i HEP-a, 40 posto sveukupnog stambenog fonda ne služi stanovanju i da je cilj je da se tih oko 908.000 stanova vrati njihovoj prvotnoj i izvornoj namjeni, formulacija 'namjerava koristiti', koja se koristi u zakonu, ostavlja dvojbu odnosi li se to na one koji sada tako rentaju i sve koji to planiraju ili samo na one koji to planiraju.
Suvlasnik koji pak želi na taj način iznajmiti stan prije prikupljanja potrebnih potpisa morat će o tome obavijestiti predstavnika suvlasnika, a predviđeno je da oni koji koriste stan za kratkoročni najam i/ili najam za radnike plaćaju pričuvu u dvostrukom iznosu od utvrđenog.
Za one koji daju stan u kratkoročni najam bez suglasnosti 80 posto suvlasnika predviđene su kazne od dvije do 10 tisuća eura.
vezane vijesti
U Vladi potrebu za donošenjem ovog zakona obrazlažu činjenicom da je posljednjih godina praksa pokazala da takav oblik korištenja stanova negativno utječe na kvalitetu stanovanja svih suvlasnika i stanara u zgradi, ali i smanjuje stambeni fond za dugoročno rješavanje stambenog pitanja kao jedne od temeljnih ljudskih potreba.
Dodali su kako je primijećeno da je stavljanjem stanova u funkciju kratkoročnog najma, kao i njihovim korištenjem za smještaj velikog broja radnika, došlo do sukoba dva prava: prava vlasnika da koristi svoj stan na način koji njemu odgovara i prava ostalih suvlasnika stambene zgrade da uživaju svoje vlasništvo bez ometanja od strane susjeda, do čega često dovodi kratkoročni najam stanova i najam stanova u koje se smješta velik broj radnika.
Pravo vlasništva i opće dobro
'Člankom 48. Ustava Republike Hrvatske propisano je da se jamči pravo vlasništva. Ali istim je člankom propisano i da vlasništvo obvezuje te da su nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni pridonositi općem dobru. Obveza prikupljanja suglasnosti ostalih suvlasnika zgrade predstavlja vrstu ograničenja prava vlasništva kakvog do sada nije bilo u pravnom poretku Republike Hrvatske. Takvo miješanje u pravo vlasništva proizlazit će iz odredbi zakona tako da će biti zadovoljen uvjet da je miješanje utemeljeno na pozitivnom propisu koji je jednak za sve', smatraju u Vladi.
U Vladi drže da je kratkoročno rentanje pogodovalo 'nerealnom poskupljenju cijena nekretnina namijenjenih stanovanju', ali i pogodovalo iseljavaju stanovništva iz jezgri gradova na periferiju te u konačnici smanjilo dostupan stambeni fond za stanovanje. Iz svega toga se zaključuje da je ovakvo miješanje nužno da bi se umanjili za društvo pogubni trendovi koji su se počeli zamjećivati.
Zakon bi, kada i ako se usvoji u ovakvom obliku, trebao stupiti na snagu s prvim danom 2025. godine.
