Ukupna vrijednost natječaja "Bespovratna potpora za novoosnovana poduzeća" iznosi 141,7 milijuna kuna, "Komercijalizacije inovacija" 380 milijuna kuna, a "Energetske obnove višestambenih zgrada neoštećenih u potresu" 300 milijuna kuna, istaknuto je na konferenciji za medije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, kojoj je nazočio i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman istaknula je da su dva poziva iz resora njezinog ministarstva prije svega namijenjeni inovativnim tvrtkama i podizanju njihove konkurentnosti, pri čemu se želi potaknuti istraživanje i razvoj novih proizvoda i usluga za tržište.

Natječaj za komercijalizaciju inovacija namijenjen je mikro, malim i srednjim poduzetnicima za komercijalizaciju rezultata istraživanja i razvoja, a njime će se moći sufinancirati nabava novih strojeva i opreme, ishođenje patenata, sudjelovanja na sajmovima i slično. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 760 tisuća kuna, najviši 5,32 milijuna kuna, a zaprimanje prijava počinje 20. svibnja ove godine.

Očekuje se da će se kroz ovaj program financirati minimalno 95 projekata te potaknuti još dodatnih oko 400 milijuna kuna ulaganja od strane gospodarstvenika, s obzirom na obvezu da se projekti sufinanciraju njihovim sredstvima, istaknula je Mikuš Žigman.

Natječajem za dodjelu bespovratnih potpora novoosnovanim poduzećima također su obuhvaćena mikro, mala i srednja poduzeća, poticat će se ulaganja u razvijanje inovacija temeljenih na znanju ili visokim tehnologijama, pri čemu je naglasak na projektima čiji se proizvodi i usluge nalaze u predkomercijalnoj fazi i zahtijevaju dodatna financijska ulaganja. Najniži iznos bespovratnih sredstava po projektu iznosi 200 tisuća kuna, najviši milijun kuna, a prijave će se početi zaprimati od 1. lipnja.

Kako bi se potencijalnim korisnicima olakšala priprema projektnih prijava, Ministarstvo će za oba natječaja organizirati radionice, rekla je Mikuš Žigman, koja je najavila da se radi i na drugim pozivima, koji će biti dostupni u drugom i trećem kvartalu ove godine, a odnose se na digitalizaciju i zelenu tranziciju.

Do 22 mln kuna po projektu energetske obnove zgrada

Kada je riječ o natječaju za energetsku obnovu višestambenih zgrada, državna tajnica u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Sanja Bošnjak je istaknula da se on odnosi na zgrade koji nisu oštećene u potresu, a cilj mu dekarbonizacija zgrada, pri čemu na kraju energetske obnove godišnja ušteda potrebne toplinske energije za grijanje po pojedinačnoj zgradi treba iznositi minimalno 50 posto.

Prihvatljivi prijavitelji su ovlašteni predstavnici suvlasnika zgrada ili upravitelji zgrada, a intenzitet potpore po pojedinačnom projektu seže od 150 tisuća do 22 milijuna kuna, pri čemu može iznositi od 60 do 100 posto.

Mjere koje će se financirati tako između ostalog uključuju povećanje toplinske zaštite ovojnice, ugradnju zelenog krova ili pročelja, ugradnju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije za potrebe zgrade, a ići će i u smjeru promicanja korištenja obnovljivih izvora energije u sustavima grijanja i/ili pripreme tople vode, kao i povećanja potresne otpornosti zgrade.

Prijava projektnih prijedloga krenut će od sredine svibnja, a provedbeno tijelo je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji će pružati i tehničku pomoć.

Bošnjak je tako pozvala sve potencijalne prijavitelje da se u slijedećih 45 dana jave Fondu, koji će im pružiti stručnu pomoć pri kontroli projekata, a kako bi se dostigli kriteriji za njihovo odobrenje.

Očekuje se da će svi projekti koji će biti predloženi za financiranje biti ugovoreni do kraja godine, a informacije s terena govore o velikom interesu za natječaj, rekla je Bošnjak.

U lipnju isplata prve rate iz NPOO-a od 700 mln eura

Posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić istaknuo je da Hrvatska iz NPOO-a na raspolaganju ima 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava. Plan je Komisija odobrila u srpnju prošle godine, u rujnu je Hrvatska dobila predujam od 818 milijuna eura, a u lipnju se očekuje isplata prve rate od 700 milijuna eura, za što su ispunjena sva 34 reformska indikatora.

Kada se to zbroji, dolazi se do iznosa od oko 1,5 milijardi eura, što čini 24 posto od ukupne alokacije od 6,3 milijarde. U idućem razdoblju, svakih šest mjeseci, po ispunjenju reformskih i investicijskih indikatora, Hrvatska može tražiti uplatu dodatnih rata za provedbu i financiranje investicija, napomenuo je Savić.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić je rekao da je privatni sektor čekao ove natječaje, a da u apsorpciju sredstava iz NPOO-a Hrvatska ulazi ekonomski znatno jača u odnosu na prethodna razdoblja, pri čemu je podsjetio na rekordan rast BDP-a u 2021. od 10,4 posto, pa tako i brži izlazak iz krize u odnosu na neka druga europska gospodarstva.