Zagrebačkom Arenom prodefilirali su brojni krojači europskih odluka – od buduće predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, njemačke kancelarke Angele Merkel, premijera Austrije Sebastiana Kurza i Irske Lea Varadkara, bivšeg premijera Italije Silvija Berlusconija, pa do aspiranta za povratak u premijersku fotelju u Sloveniji Janeza Janše ili Šefika Džaferovića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH koji je održao vrlo oštar govor. Doduše, svjetla Lige prvaka, kako je to slikovito opisao Plenković, donekle su potamnili zvuci automobilskih truba iz domaćih liga, odnosno štrajk prosvjetara. HDZ se na skupu nastojao prikazati kao velika proeuropska i demokratska stranka kojoj nema premca u Hrvatskoj, a koja ima i svoju značajnu prekograničnu dimenziju.

Za hrvatsku Vladu i HDZ svakako je najvažnija podrška koju su u Zagrebu dobili od Angele Merkel, a vezana je uz odnos prema izbjeglicama na granici s Bosnom i Hercegovinom, iako tehnički precizno nije izrečena na kongresu, već na sastanku s premijerom Plenkovićem u Banskim dvorima. Hrvatska policija nalazi se pod snažnim pritiskom nevladinih udruga i Bosne i Hercegovine te je optužuju za kršenje ljudskih prava i nehuman odnos prema migrantima.

Njemačka kancelarka je u Zagrebu jasno stala na hrvatsku stranu. Iako zvijezda Angele Merkel polako tamni i uskoro će u političku mirovinu, jasno je da taj stav sigurno neće promijeniti jer je upravo ona bila često kritizirana zbog blagog pristupa prema problemima s migrantima. Štoviše, iz svega se može iščitati i to da Zagreb za aktivnosti na granici ima blagoslov Europske unije.

'Perspektiva zemlje koja štiti vanjsku granicu Europske unije razlikuje se od one koju imaju članice u srcu Šengenskog prostora. EU živi od toga da ima različite perspektive. Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive zemlje koja je u sredini europskog prostora', rekla je Merkel.

Istaknula je i da je Hrvatska puno toga učinila kako bi stvorila preduvjete za pristup Šengenskom prostoru. Plenkovićeve napore da se Hrvatska probije do Schengena pohvalila je buduća predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te je upravo Plenkovićeve osobne napore označila ključnim za to što je Europska komisija dala zeleno svjetlo Hrvatskoj na putu prema Schengenu. Von der Leyen izrazila je nadu da će i Europsko vijeće pozitivno ocijeniti hrvatsku nominaciju na osnovi političkih kriterija. A tu bi probleme Hrvatskoj, ako ne Slovenija, mogla činiti jednostavna činjenica da su Rumunjska i Bugarska dugo u čekaonici i da ćemo ih teško preskočiti. Član EPP-a je i Janez Janša i njegova Slovenska demokratska stranka.

>>> Janez Janša iz Zagreba: Kad su pametne vlade bile na vlasti, odnosi su uvijek bili dobri između Hrvatske i Slovenije

Ako Janša dođe na vlast u Sloveniji, to bi moglo biti dobro za Hrvatsku jer je jasno poručio da podržava ulazak naše zemlje u Schengen, za razliku od lijevo-liberalne vlade koja je sada na vlasti, a koja pokušava povezati podršku s rješavanjem spora oko arbitražnog sporazuma o granici.

Na kongresu u Zagrebu pučani su dali nedvosmislenu podršku politici proširenja na zapadni Balkan. U tom je kontekstu govorila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović rekavši da će, ako EU brzo ne reagira, u taj prostor ući netko drugi, čije namjere nisu nužno dobre, a europski projekt bit će nedovršen.

Na kongresu se jasno vidjelo kako se EPP u novom odnosu političkih snaga u Europi i svijetu bori da dade jasne odgovore na goruća pitanja poput migrantske krize i sigurnosti, a da ne sklizne s prostora desnog centra u područje nacionalizma i populizma. Također, u EPP-u smatraju da je nužno da Europska unija ne izgubi korak na svjetskoj razini u utrci s divovima poput Kine, SAD-a, pa i Rusije.

Novi predsjednik EPP-a Donald Tusk najavio je borbu protiv populizma kao glavni cilj.

'Nećemo vrijednosti poput građanskih sloboda, vladavine prava i pristojnog javnog ponašanja žrtvovati na oltar sigurnosti i reda jer za to nema potrebe', kazao je Tusk, naglasivši da se oni koji to ne mogu prihvatiti de facto isključuju iz obitelji. Očito je mislio na Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana, stranku koju je EPP u ožujku suspendirao zbog kršenja demokratskih standarda u zemlji i čiji predstavnici zbog toga nisu bili na kongresu u Zagrebu.

U EPP-u su svjesni toga da moraju dati odgovore na pitanja koja muče građane, a vezani su uz probleme sigurnosti i ilegalnih migracija jer će se populisti, koji teže jeftinim i lakim rješenjima za kompleksna pitanja, praviti da ih imaju.

I Plenković je u završnom govoru istaknuo kako je za Hrvatsku vrlo važno da se riješi problem ilegalnih migracija. No iz nastupa govornika bilo je vidljivo da su im pristupi dijametralno suprotni. Dok je predsjednik španjolske Narodne stranke Pablo Casado govorio o tome kako zidovi neće zaustaviti ljude koji iz Afrike dolaze u Europu u potrazi za boljim životom, bivši talijanski premijer Silvio Berlusconi, koji u savezu s populistom Matteom Salvinijem sniva povratak na vlast, govorio je upravo suprotno – o snaženju vojske i represivnog aparata te zatvaranju. I to govori koliko je u Europi teško doći do rješenja za izazove i unutar grupacija stranaka koje vežu nominalno iste vrijednosti, a kamoli onda s drugima.

Na kongresu EPP-a usvojena je stranačka platforma o klimatskim promjenama te se vezano uz to EPP također pokušava smjestiti negdje u sredini. Odbacuju klimatski skepticizam, ali i zeleni socijalizam i utopijske klimatske politike radikalne ljevice, a rješenje za smanjenje emisija stakleničkih plinova vide u klimatskim inovacijama.

U EPP-u vjeruju kako su europske vrijednosti koje predstavljaju europski način života - sloboda tiska, govora, vjeroispovijesti, ljudska prava, ravnopravnost - pravi odgovori na većinu izazova s kojima se danas suočava Europa.