Svaki pokušaj preslagivanja vladajuće većine samo će produljiti agoniju i politički kaos, smatraju u Gongu, čiji su aktivisti ispred zgrade Sabora zastupnicima dijelili 'raspusnice' i pozvali na njegovo raspuštanje, što su zatražili još prošle subote jer je, kako ističu, aktualna vladajuća garnitura u posljednjih šest mjeseci dokazala da nije u stanju upravljati državom.

'Raspusnice' su svojevrsna vrsta formulara u koji zastupnik treba upisati svoje ime i time potpisati izjavu da se zalaže za raspuštanje Hrvatskog sabora - naime, Gong od svih saborskih zastupnika traži preuzimanje političke odgovornosti činom samoraspuštanja Hrvatskog sabora, a od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović da izvanredne parlamentarne izbore raspiše najkasnije za 17. srpnja. 'Iako niti jednoj političkoj opciji ne odgovaraju izbori u tako kratkom roku, građani više nemaju vremena čekati, a izborom članova Ustavnog suda stekli su se institucionalni uvjeti za provedbu izbora', poručili su aktivisti ove organizacije civilnog društva.

Na formularu 'Trenutačno raspuštanje Sabora' zastupnici su mogli zaokružiti i jedan ili više ponuđenih odgovora koji glase: 'Vlast nije slast!'; 'Institucije trebaju raditi svoj posao'; 'To je good good good za sve hrvatske građevine!', a mogli su i sami upisati i obrazložiti neki drugi razlog.

Nakon što su HDZ-ovi i HSP AS-ovi zastupnici poslali potpise i zahtjev za iskazivanje nepovjerenja u proceduru Sabor će ga najvjerojatnije već ujutro, na početku zasjedanja, uvrstiti u dnevni red. Iako o uvrštavanju točaka u dnevni red te o hitnosti rasprave zastupnici odlučuju glasanjem, u slučaju zahtjeva za glasanjem o povjerenju točka se, prema saborskom Poslovniku, uvrštava bez odlučivanja.

Stavljanjem zahtjeva na dnevni red započinje teći i rok od osam dana koji se daje Vladi za očitovanje. Vlada se, naravno, može očitovati i ranije, no pretpostavlja se da će to napraviti najvjerojatnije posljednji dan, kao u slučaju SDP-ovog zahtjeva. Naime, predsjednik Vlade je taj koji predlaže dnevni red na sjednicama Vlade pa i u ovom slučaju, kada će se Vlada očitovati o zahtjevu HDZ-a.

Međutim, prema Poslovniku o radu Vlade, dopunu dnevnog reda može predložiti i netko od ministara te se teoretski može dogoditi da netko od ministara već danas zatraži da se Vlada očituje o zahtjevu za opozivom premijera. U tom slučaju, s takvom idejom morala bi se složiti većina članova Vlade.

Iako bi u HDZ-u možda željeli da se što prije raspravlja o opozivu u Saboru, saborsku raspravu ipak ograničava drugi rok, a on je počeo teći još jučer. Naime, prema saborskom Poslovniku, rasprava i glasanje o povjerenju ne mogu se održati prije nego što prođe sedam dana otkada je zahtjev poslan u saborsku proceduru. Drugim riječima, čak i da Vlada požuri s očitovanjem, do rasprave ne može doći prije sljedeće srijede.

Ako pak Vlada uzme cijeli rok od osam dana za očitovanje, do rasprave će doći najranije tek sljedeći petak 17. lipnja, kada će se na redu za raspravu naći i SDP-ov zahtjev za opozivom Tomislava Karamarka. Iako se spekuliralo o tome koji će od dva opoziva biti prije raspravljen, predsjednik Sabora Željko Reiner sinoć je rekao kako je njemu osobno logičnije da se prvo raspravlja o opozivu Oreškovića. Pojasnio je kako već sada postoje naznake da bi Orešković mogao biti opozvan, čime bi pala i cijela Vlada, pa ne bi bilo potrebe raspravljati o opozivu Tomislava Karamarka.

No postoje li naznake da bi Orešković mogao biti opozvan, nije sasvim jasno. HDZ-u za smjenu Oreškovića treba 76 zastupničkih ruku. Odbijenicu su već dobili od Hrasta, a indikativno je i to da zahtjev za opoziv nisu potpisali HSS, HSLS i Bandićevi zastupnici. SDP, iako su neslužbene informacije govorile da će biti za opoziv, sada službeno ne želi otkrivati svoju taktiku koja će ovisiti i o daljnjim događajima unutar Vlade i vladajućih partnera.

Uspije li pak HDZ dobiti dovoljno glasova za opoziv, cijela Vlada podnosi ostavku i aktivira se odredba Ustava koja određuje rok od 30 dana u kojem se mora izglasati povjerenje novom mandataru i novim članovima Vlade. Ako se to ne uspije obaviti u tom roku, predsjednik Sabora će o tome izvijestiti predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora predsjednik Republike će odmah donijeti odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor.

Traženje mandatara u roku od 30 dana moglo bi se izbjeći ukoliko se Sabor u kratkom roku odluči na tzv. samoraspuštanje. Prijedlog za raspuštanje Sabora može podnijeti i samo jedan zastupnik te se i on uvrštava u dnevni red, no kada će biti raspravljen, ovisi to o predsjedniku Sabora, koji predlaže dnevni red, te saborskoj većini.

Raspuštanjem Sabora izazvali bi se i novi izbori koje već zagovara oporba, Milan Bandić, a ako idućih dana ne dođe do dogovora, za njih je spreman i HSS.