imenovanja u parlamentu

Kristina Zadro Omrčen predložena za zamjenicu tajnika Hrvatskog sabora

06.10.2022 u 16:21

Bionic
Reading

Nakon odlaska Ivana Bukarice u mirovinu, zamjenica tajnika Hrvatskog sabora i tajnica plenarne sjednice trebala bi postati Kristina Zadro Omrčen.

Sabor zamjenika tajnika imenuje i razrješuje na prijedlog svog predsjednika, podsjetila je u četvrtak Nada Murganić, predsjednica Odbora za izbor i imenovana koji je, kazala je, jednoglasno podržao imenovanje koje je predložio Gordan Jandroković.

Zadro Omrčen je diplomirana pravnica, nakon MUP-a zaposlena je u Saboru, gdje je obavljala različite dužnosti, zadnje je bila tajnica Mandatno-imunitetnog povjerenstva, ima stručnog znanja i iskustva na poslovima koji su potrebni za ovu odgovornu i časnu dužnost, navela je Murganić.

Zamjenik tajnika i tajnik plenarne sjednice imenuje se na četiri godine.

Zastupnici u četvrtak nisu imali primjedbi na to imenovanje, a Sabor bi Zadro Omrčen trebao potvrditi u petak.

Istoga dana, dužnosti člana Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije trebao bi razriješiti Sinišu Jenkača, HDZ-ova gradonačelnika Novog Marofa, a u to tijelo izabrati Hrvoja Zekanovića (HDS).

Članstva u Odboru za gospodarstvo trebao bi razriješiti Tomislava Klarića, a umjesto njega izabrati Branku Juričev Martinčev, oboje iz HDZ-a.

Šušak: Smanjuje se broj studenata

Sabor je u četvrtak raspravio Vladin zakonski prijedlog o osiguranju kvalitete u viskom obrazovanju, bitna novina koji donosi je jednostavnije provođenje postupaka osiguravanja kvalitete.

Naime, zahtjevi za pokretanjem pojedinog postupka vanjskog vrednovanja ubuduće će se izravno podnositi Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, a ne Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Konačnu odluku u tim postupcima također će donositi Agencija, a ne Ministarstvo.

Državni tajnik Ministarstva znanosti Ivica Šušak pritom je naveo kako je u Hrvatskoj, samo na javnim sveučilištima, akreditiramo 1557 studijskih programa, a na javnim veleučilištima i visokim školama njih 95.

„S rastom broja studijskih programa, ukupan broj studenata na javnim visokim učilištima od akademske 2016./17. smanjio se za 12. 507, a broj studenata upisanih prvi puta na prvu godinu studija za gotovo četiri tisuće“, kazao je.

Iz toga, dodao je, proistječe potreba da svi zahtjevi za pokretanjem novih studijskih programa prolaze kroz postupak vanjskog vrednovanja koji će provoditi neovisna Agencija.

Zamjerke na predloženi zakon imao je Most, koji poručuje da je vrijednosno gledano novi zakon protueuropski. Njime se ne jača autonomija sveučilišta, nego se dokida, kazao je Nino Raspudić.

Zakon je kao neki smokvin list, kao sredstvo da se Hrvatska domogne sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a taj Plan Saboru nije dan da ga prihvatimo, nego nam je Vlada bila poslala samo njegov sažetak, kazao je.