Europski parlament, Europska komisija i Vijeće EU-a, suočeni s padom povjerenja građana u političke institucije EU-a, pokrenuli su Konferenciju o budućnosti Europe i u rujnu i listopadu pozvali 800 nasumce odabranih građana Unije da u Europskom parlamentu rasprave o temama bitnima za blok od 27 država.

Osim na četiri panela u Strasbourgu i digitalnoj platformi, rasprave o budućnosti EU-a odvijaju se i u zemljama članicama, pa tako i u Hrvatskoj.

"Jeste li čuli ili vidjeli u medijima svoje zemlje da se govori o Konferenciji o budućnosti Europe", pitala je moderatorica građane na početku panela u petak.

Većina sudionika, točnije dvije trećine njih, odgovorila je da nisu.

"Ne, nisam čula u svojoj zemlji da se govori o organiziranju ove konferencije. Međutim, prije nekoliko dana kontaktirala me je državna televizija, RAI 2, u vezi Konferencije. Čula sam da su bili zainteresirani da upoznaju nekoga tko je sudjelovao na Konferenciji i pomisllila sam - napokon da to netko čini! Rekli su mi da će 27. prosinca biti na TV-u emisija koja se bavi tim velikom projektom", rekla je sudionica panela iz Italije po imenu Maria.

Na trećem panelu Konferencije sudjeluje 200 građana iz zemalja Europske unije, a glavne teme su klimatske promjene, okoliš i zdravlje.

O važnosti tih tema na početku panela govorila je Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za demokraciju i demografiju zadužena za Konferenciju.

“Klima, okoliš i zdravlje neke su od najtežih tema s kojima se susrećemo, to su teme koje se odnose na sve aspekte našeg društva. Stoga je vrlo važno da tijekom ovog vikenda dobijete pristup informacijama i različitim stručnim znanjima”, poručila je Šuica sudionicima.

“Prije 50 godina pitanjem zaštite okoliša bavile su se neke organizacije na marginama društva, danas je to tema koja okupira sve”, istaknula je Šuica.

Građani će o tijekom vikenda o ovim temama moći detaljno raspravljati sa stručnjacima. Na raspolaganju će im biti više od 30 stručnjaka iz raznih područja, a sudionici će biti podijeljeni u devet radnih skupina.

Problem koji je posebno istaknut je smanjenje otpada.

“Mislim da ne bismo trebali samo oporezivati plastičnu ambalažu već razmisliti i o proizvodima koji sadrže dosta plastike… Možda bismo trebali osmisliti sustav korištenja biomase u proizvodnji ambalaže”, rekao je jedan od sudionika po imenu Marek.

Plastični otpad je, međutim, identificiran, kao jedna od najštetnijih po okoliš, biljni i životinjski svijet, a njegova razgradnja u prirodi može trajati i do tisuću godina.

Jedna od ključnih tema o kojima će se raspravljati tijekom vikenda je položaj i zdravstvena skrb žena u EU-u, o čemu je govorila sudionica iz Italije.

“Što se tiče recimo zamrzavanja jajnih stanica, u Italiji još uvijek zaostajemo u vezi toga. Na primjer, ako je žena u braku onda je to besplatno, no ako nije, onda treba platiti svaki tretman. Neki lijekovi koji su pritom potrebni koštaju i po 400 eura”, rekla je Talijanka Ilenia.

Moderatori su istaknuli da je važno da građani iznose upravo takva, konkretna iskustva koja proizlaze iz njihove svakodnevice te da o tome raspravljaju sa stručnjacima.

Posebno je stoga važno, poručili su moderatori, da građani tijekom panela budu u kontaktu s donositeljima odluka. Međutim, neki od građana istaknuli su da im političari nisu bili na raspolaganju.

Konferencija o budućnosti EU-a osmišljena je kao platforma koja bi trebala omogućiti građanima da sudjeluju u oblikovanju načina upravljanja i donošenja odluka i mjera u EU-u.

Građani su se prvi put sastali početkom listopada, a ukupno se održavaju četiri panela s različitim temama, od vladavine prava, gospodarstva, položaja EU-a u svijetu i migracija do klimatskih promjena.

Završnu verziju zaključlaka svojih panela građani bi trebali donijeti u prosincu i siječnju tijekom svojih okupljanja u Dublinu, Firenci, Varšavi i Maastrichtu. Taj dokument će zatim biti poslan institucijama EU-a koje će se o njemu očitovati na proljeće.