Sabor bi danas trebao usvojiti proračun za 2015. prema kojemu Vlada za sljedeću godinu planira prihode na razini 106,4 milijarde kuna, a rashode 118,9 milijardi kuna. Vlada će, očekivano, za proračun, koji je premijer Zoran Milanović nazvao realnim i ostvarivim, dobiti podršku zastupnika Kukuriku koalicije, no hoće li prijedlog budžeta za sljedeću godinu proći u Saboru, ovisit će o manjincima
Iako se ranije spekuliralo hoće li manjine podržati proračun, čini se da će vladajuća kukuriku koalicija danas bez problema imati i više od 76 potrebnih ruku. Naime, SDSS-ov Milorad Pupovac ranije je bio kritičan prema proračunu, no prilikom saborske rasprave o proračunu SDSS je podržao Vladin prijedlog založivši se pritom za više sredstava za područja posebne državne skrbi. Na tom tragu ta je stranka podnijela i amandmane na proračun pa će stoga o njihovom prihvaćanju ovisiti i konačna podrška proračunu.
No i ako ostane bez tri ruke SDSS-ovaca, kukurikavcima je dovoljno da proračun podrže ostali manjinci. A njih je načelno Klub SDP-a udobrovoljio svojim amandmanima na proračun koji se uglavnom odnose na projekte i programe nacionalnih manjina.
Svojim amandmanima teškim 12,3 milijuna kuna SDP među ostalim traži da se iznos namijenjen Savezu mađarskih udruga Beli Manastir poveća za milijun i pol kuna, da se jednak iznos usmjeri Romskom nacionalnom vijeću, da Talijanska unija Rijeke i Stručna služba Savjeta za nacionalne manjine dobiju po dva milijuna kuna itd.
Međutim, oporba je takve amandmane odmah prokazala kao pokušaj trgovine, odnosno kupovanja glasova.
'Tu ne postoji nikakva trgovina, to je opredjeljenje SDP-a i partnera prema pravima nacionalnih manjina', branio je svoju stranku prošli tjedan šef SDP-ovog Kluba zastupnika Igor Dragovan tvrdeći da Kukuriku koalicija ima dovoljan broj ruku.
Amandmane je uložila i oporba, no ako je suditi po dosadašnjoj praksi, teško je vjerovati da će oni biti prihvaćeni. Od sveukupno 133 predanih amandmana, čak ih je 77 uložio HDZ-ov Željko Reiner. Njima traži sredstva za provedbu Strategije obrazovanja, a do novca bi došao preraspodijelivši sredstva koja su planirana za Ured premijera, Vladu i Sabor.
Preraspodjele u proračunu radili bi i HDSSB-ovci, koji bi među ostalim, milijun i pol kuna dali za subvencioniranje prehrane siromašne djece, a taj novac oduzeli bi administriranju i upravljanju u MUP-u.
Što se tiče glavnih brojki, Vlada u proračunu za sljedeću godinu planira proračunski prihod na razini 106,4 milijarde kuna, a rashodi su planirani na 118,9 milijardi kuna. Planirani deficit državnog proračuna iznosi 12,5 milijardi kuna, odnosno oko tri milijarde manje nego u ovoj godini.
Tako bi planirani proračunski manjak pao s ovogodišnjih pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 3,8 posto u 2015. godini.
Prijedlog proračuna za iduću godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 0,5 posto, dok za 2016. Vlada predviđa rast od 1,3 posto, a u 2017. od 1,5 posto.
Najznačajniji pozitivni doprinos gospodarskom rastu Vlada očekuje od rasta izvoza, za 3,6 posto te bruto investicija u fiksni kapital za 1,6 posto. Stopu inflacije za 2015. Vlada procjenjuje na 1,4 posto.
