Ivo Sanader na današnje je suđenje na Županijskom sudu posljednji put dovezen iz Remetinca. Naime, danas bi nakon Optužnog vijeća u 13 sati trebao biti puštan na slobodu. No, na Optužno vijeće može tek nakon ročišta u postupku INA-MOL i Hypo na kojemu danas svjedoči bivši menadžer Hypa Franz Hasslinger
11.34 Turudić završava suđenje i zakazuje novu raspravu tek za sljedeću godinu. 11. siječnja se nastavlja suđenje ispitivanjem Schusstera, a 12. siječnja ispitivanjem Dražena Bošnjakovića. Nakon 13. siječnja bit će pauza od tri do pet tjedana.
11.32 Sanader prigovara istinitosti iskaza svjedoka u dijelu u kojemu kaže da je Sanader tražio ili primio bilo kakvu proviziju Hypo banke.
11.24 'Ni ja nisam bio cijelo vrijeme prisutan na sastanku u Zagrebu', kaže Hasslinger. Na Sanaderovo pitanje je li mu bilo poznato da je financijska ponuda otišla Mati Graniću 31. kolovoza 1994, kaže da mu je to poznato, ali ističe da je ta ponuda bila samo za kredit. Sanader ga pita je li točno da se u Hypu govorilo da je jedan od inicijatora kredita bio austrijski ministar vanjskih poslova Alois Mock? Hasslinger kaže da mu to nije poznato.
11.18 Sanader stavlja primjedbu na zapisnik da sudac nije unio dio iskaza svjedoka kada je objašnjavao tko je dogovorio sastanak u Zagrebu. Hasslinger kaže da su ga vjerojatno dogovorili Granić i Kulterer, ali da se on samo vozio s Kultererom. Ne zna tko ga je dogovorio. Sanader ga pita o detaljima sastanka u Zagrebu, a Hasslinger odgovara da je Sanader došao naknadno na taj sastanak. 'Došao je (Sanader) s mapom punom dokumenata koje je Granić potpisao, te je otišao. Kasnije smo otišli na ručak kojemu ste se vi naknadno pridružili. Na njemu nije bilo govora o kreditu', rekao je Hasslinger.
11.15 Nastavak suđenja. Prodanović traži da se pročita dio spisa u kojem je Hasslinger, za razliku od današnjeg iskaza kada je rekao da nije bilo posrednika, rekao da je vidio jednu osobu koja bi mogla biti posrednik za kredit. Turudić odgovor na to pitane proglašava nevažnim te svjedok stoga ne odgovara na to pitanje.
11.00 Hasslingeru nije poznato je li u ovom slučaju postojao posrednik za dodjelu kredita. Prodanović traži pauzu od pet minuta za konzultacije sa Sanaderom, prije nego što počne postavljati pitanja.
10.50 Hasslinger mijenja mišljenje koje je iznio prije dvadesetak minuta te kaže da ipak misli da je veći dio provizije snosila banka, a ne Republika Hrvatska. Na zamolbu da se ipak odluči, kaže da ne može sa sigurnošću reći tko je snosio veće troškove jer ne zna kolika je pristojba za trošak obrade kredita i jer nema dokumentaciju kod sebe. Kaže da je vjerojatno 3/5 išlo na teret banke, a 2/5 na teret klijenta. Ponovno upozoren da je to treća verzija, kaže da je to teško ustvrditi jer je kod velikih provizija bilo teško staviti takvu stavku kao 'trošak za obradu'.
10.33 Prodanović se poziva na njegove prethodne iskaze u kojima je najprije rekao da se ne sjeća provizije, ali tek kada je vidio Striedingerovu bilješku se svega detaljno sjetio. Pita ga kako je to moguće? - 'Tek kad sam vidio bilješku, počeo sam se prisjećati. Ključna riječ je bila stopa za isplatu provizije, pa sam se sjetio svega.' Naime, sjetio se uvjeta o proviziji tek naknadno, ne odmah prilikom predočavanja bilješke. Na dodatno pitanje, je li se sjetio detalja o proviziju iz nekog drugog razloga: 'Ne, nije bilo, sjećanja su sama došla.'
10.23 Kod nas je sve bilo strogo regulirano. U to doba su nam klijenti uglavnom stizali preko posrednika, i ti posrednici su imali pravo na proviziju od banke. Bilo je sve jasno i strogo regulirano te se radio ugovor s posrednicima u kojima je bio točan iznos provizije. Već u zahtjevu za kredit bi bila stavljena napomena o iznosu provizije. Pazili smo na to zbog ugleda banke, da ne bi zbog bilo kakve neurednosti došli na loš glas', rekao je Hasslinger i na pitanje je li se dogovor o proviziji mogao dogovoriti usmeno kaže. 'Meni takav slučaj nije poznat. U mom području rada nije...' Na pitanje je li u slučaju kredita za RH bila poštovana forma, Hassler kaže: 'Kulterer je pred nadzornim odborom tražio dopuštenje za kredit i dobio je odobrenje uz određene uvjete. U načelu su poštovani uvjeti, ali ne i forma.'
10.18 Hasslinger je imao dojam da je sastanak Kulterera i Granića bio prvi od sastanaka, premda je rekao da su uvjeti kredita već bili ispregovarani. Hasslinger objašnjava da su bili utvrđeni do sastanka, te da su na sastanku samo potvrđeni. Prodanović pita na temelju čega? - 'Sve je bilo dogovoreno, ne znam kojim je to putem išla ponuda, ali pretpostavljam da je išla pismenim putem. Meni je informacije davao Stredinger, kao i nalog da sve pripremim. Ovo je jedini sastanak na kojem sam ja bio u Zagrebu u Ministarstvu vanjskih poslova.' Na pitanje jesu li njegovi kolege išli na sastanke u Ministarstvo, Hasslinger kaže da mu to nije poznato.
10.16 Odvjetnik Čedo Prodanović pita svjedoka kada je točno bio na sastanku s Kultererom i Granićem u Zagrebu? Hasslinger kaže da misli da je to bilo u proljeće 1994. godine. 'U svakom slučaju bilo je to prije Oluje', kaže Hasslinger, a sudac Turudić dobacuje. 'Opa!'
10.05 Kada mu se ponavlja njegov iskaz u Klagenfurtu gdje je rekao da je osim razvoja tržišta, svrha provizije bila i samo zaključenje kredita, Hasslinger se ispravlja i kaže da je to točno. Upitan zašto tako danas nije odmah rekao, Hasslinger kaže da je to bio nesporazum. 'Kulterer je doslovce rekao da je za taj kredit obavezno plaćanje provizije jer ona pokriva razvoj tržišta i direktan je uvjet za sklapanje kredita', kaže Hasslinger. Tvrdi da banka plaća proviziju, ali se ona uračunava u uvjete kredita tako da u konačnici te troškove snosi korisnik kredita. 'Problem s tom provizijom je što je tako velika, pa je jedan mali dio provizije na kraju ipak morala platiti banka. Veći dio je platio korisnik kredita (Republika Hrvatska). Pretpostavljam da je od pet posto banka platila dva posto, a tri posto Republika Hrvatska', smatra Hasslinger.
9.55 Upitan je li Kulterer rekao tko točno traži proviziju i koji je njezin iznos, Hasslinger kaže da je rekao najprije da je 'provizija za razvoj tržišta u Hrvatskoj osam posto i da nadzorni odbor zna tko će dobiti proviziju. Nakon kratkog komešanja, rečeno je da će proviziju dobiti Sanader! Stavljen je uvjet da se pregovara o proviziji i da se ona skine na postotak uvriježen na tržištu. O postotku je pregovarao Kulterer, a što se tiče uobičajene provizije, to je puno manji iznos. Kako je to Kulterer dogovorio, ne znam, ali znam za izvještaj Striedingera da je provizija pet posto. Nikada nisam vidio tako veliku proviziju kao ovu namijenjenu Sanaderu.' Rekao je da mu nije poznato ime Eugen Laxa, a što se provizije tiče ne zna je li, osim razvoja tržišta u Hrvatskoj, bila koja druga njezina svrha.
9.47 'Ja sam osobno sastavio zahtjev za kredit, formulirao dogovorene uvijete, potpisao sam zahtjev i odnio ga na potpis Striedingeru. U tome nije bio odredbi o proviziji. Striedinger je pitao zašto nema odredbi o proviziji na što sam odgovorio da mi nitko nije rekao da ih treba biti. Striedinger je na to zvao Kulterera, ali ni nakon razgovora odredbe nisu unesene ali je dogovoreno da će Kuluterer na kreditnom odboru riješiti pitanje provizije', rekao je Hasslinger i pojasnio da je nakon diskusije o kreditu Kulterer rekao da treba platiti proviziju za razvoj tržišta u Hrvatskoj.
9.40 'Ja sam dobio nalog da ispunim zahtjev kredita Hypa za Hrvatsku i da ga tehnički provedem. Ne sjećam se kad je to bilo, kad smo bili na pregovorima u Zagrebu bio sam s Kultererom koji se trebao naći s Granićem', rekao je Hasslinger. Kaže da nije znao kada su započeli pregovori o kreditu. Kaže da je pratio Kulterera na sastanak, i da se Ivo Sanader tek naknadno pridružio sastanku. U početku se raspravljalo o tehničkim detaljima kredita tko će s čije strane potpisati kredit te su razrađivani još neki uvjeti. Posebno je važna tema sastanka bila ispitivanje hrvatskog tržišta. Htjeli smo znati gdje i kada u Hrvatskoj možemo bez rizika ulagati. Na tom se sastanku nije raspravljalo o proviziji.
9.35 Svjedočenju je pristupio bivši menadžer Hypa Franz Hasslinger. Tužiteljica je ispitivanje započela pitanjem što je radio od 1990. do 1995. godine? Rekao je da je još 1994. bio nadležan za razvoj tržišta u Hrvatskoj i Sloveniji, a nakon 1994. godine samo je bio nadležan za Sloveniju. Upitan za odnos sa Guenterom Striedingerom i Wolfgangom Kultererom, rekao je da je bio voditelj odjela podređen Striedingeru. U odnosu na Kulterera i Schulsterera, kaže da su oni bili nadređeni Striedingeru.
9.30 Sudac Ivan Turudić započeo suđenje konstatirajući da je svjedok Kurt Makula (bivši čelnik Hypa, čiji je potpis na četiri isplatnice provizije za koju se tereti Sanader) svoj nedolazak na sud objasnio u dopisu 'privatnim razlozima' u kojemu predlaže da ga se ispita videolinkom.