Izloženi dugogodišnjem ugnjetavanju režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i ranije njegova oca, Kurdi vide građanski rat kao priliku za stjecanje autonomije slične onoj koju imaju njihovi sunarodnjaci u susjednom Iraku.

No, njihova ofenziva izazvala je podijeljena mišljenja na globalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, pa čak i među samim Kurdima koji kažu da su se kurdski borci pretvorili u regionalnu osovinu koja podupire Asada, što oni opovrgavaju. Za Asada i njegove šijitske saveznike, kurdski vojni uspjesi znače manje teritorija u rukama sunitskih pobunjenika koji se već dvije i pol godine bore protiv njegove vladavine.

Inozemne sile koje podupiru oporbu nadaju se, pak, da će Kurdi zadati udarac borcima povezanima s al-Kaidom koji su ojačali na sjeveru Sirije.

'Napredovanje zapravo prihvaćaju svi', rekao je Piroz Perik, kurdski aktivist iz grada Kamišlija.

Takvi komentari ispuštaju iz vida raširenu bojazan kako će se kurdske vojne pobjede odraziti na sukob koji ne prijeti samo jedinstvu Sirije, nego i stabilnosti susjednih zemalja sa sličnim etničkim i vjerskim podjelama. S ukupno 25 milijuna pripadnika, nearapski Kurdi smatraju se najvećom etničkom skupinom na svijetu bez države. Područja kojima dominiraju, a koje oni nazivaju Kurdistan, obuhvaćaju dijelove Turske, Irana, Sirije i Iraka.

Turska je prošloga mjeseca počela kopati temelje za zid uz granicu sa Sirijom navodeći kao opravdanje sigurnosne razloge, ali i izazivajući prosvjede Kurda koji tvrde da je cilj zida spriječiti prekogranične veze između kurdskih zajednica.

Jačanje samopouzdanja Kurda u Siriji u osobito tešku situaciju stavlja Tursku koja pokušava sklopiti primirje na svome teritoriju s Radničkom strankom Kurdistana (PKK), koja se trideset godina bori za širu autonomiju u Turskoj.

Osvajački uspjesi kurdske milicije u Siriji, povezane sa Strankom demokratske zajednice (PYD) mogli bi ohrabriti PKK s kojom blisko surađuje. No, Turska je također zabrinuta zbog nazočnosti skupina povezanih s al-Kaidom na svojem pragu.

'Ono što će se dogoditi je jasnija podjela između PYD-a i islamističkih pobunjenika na sjeveru Sirije', kaže kurdski aktivist Perik.

Redur Xelil, glasnogovornik sirijske milicije povezane s PYD-om, kaže da je osvojeno više od dvije trećine kurdskog teritorija u Siriji, većinom u sjevernoj pokrajini Hasaki gdje Kurdi čine 70 posto stanovništva, a ostatak su Arapi.

Xelil je također dao naslutiti da bi milicija mogla pokušati osvojiti sjeverne gradove u kojima su Kurdi manjina u usporedbi s Arapima, poput strateških pograničnih gradova Jarablusa i Azaza koje pobunjenici koriste za dopremu oružja iz Turske.

Takav potez vjerojatno bi izazvao oštar odgovor većinom sunitskih pobunjenika.

'Ne kažem da ćemo to učiniti. Pustimo da se stvari odvijaju svojim tijekom. Pričekat ćemo i vidjeti hoće li pobunjeničke skupine osigurati slobodano kretanje Kurda u tom području', rekao je Xelil.