'Kada je počela gospodarska kriza 2008., prvo su bili na udaru radnici i zaposleni u privatnom sektoru gubitkom dijela prava i kolektivnih ugovora. Nakon toga došli su na red državni službenici koji su ostali bez velikog dijela svojih prava. Postoji treća kategorija koja je po broju pripadnika mala, ali za budućnost zemlje važna, a to su državni dužnosnici. Na visinu plaća državnih dužnosnika mogu utjecati dvije institucije vlasti. Prvo je Vlada koja prema zakonu utvrđuje visinu osnovice za obračun plaća. Posljednju takvu odluku Vlada je donijela krajem veljače i tada je osnovica smanjena tri posto i sada iznosi 4.491 kunu. Važno je naglasiti da u ovom rezanju plaća Vlada nije načinila razliku između državnog službenika s minimalnim primanjima i državnog dužnosnika čija primanja višestruko premašuju hrvatski prosjek, već je isti postotak smanjenja odlučila primijeniti na sve zaposlene u državnoj i javnoj službi. Tako je zacrtana brojka od tri posto primijenjena jednako i na primanja domara u nekoj osnovnoj školi, kao i na primanja predsjednika Vlade ili ministra', podsjetio je novinare u Saboru predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar.

Upravo zbog ovakvog nerazmjernog rezanja, ali i teške socijalne situacije u kojoj se nalaze građani, Laburisti su, kazao je Lesar, odlučili zatražiti da se svim državnim dužnosnicima koeficijent za izračun plaće smanji 21 posto.

'Prihvaćanjem našeg prijedloga, zastupnici i Vlada uputili bi tri snažne poruke – razumijevanje njihove socijalne situacije, besperspektivnosti, bez nade i osjećaja da nitko ne brine. To bi bila i poruka solidarnosti s građanima ove zemlje i to bi bila poruka preuzimanja političke odgovornosti za neuspjeh gospodarske politike', kazao je Lesar.

Govoreći o teškoj socijalnoj situaciji, Lesar je podsjetio da je Vlada nedavno donijela odluku da odgodi primjenu Zakona o minimalnoj plaći, koji je donesen upravo s razlogom da se olakša život najugroženijima, jer je njime minimalna plaća uvećana s dotadašnjih 2.814 kuna na 2.894 kuna bruto. Osim toga, kazao je, minimalna plaća trenutačno iznosi 35 posto prosječne plaće, a sama prosječna plaća unatrag 15 mjeseci varira između 5.400 i 5.500 kuna. Kupovna moć prosječne plaće u zadnjih šest mjeseci pala je 18 posto, a 249 tisuća građana u Hrvatskoj ima blokirane račune teške 18 milijardi kuna i, naravno, da se najveći dio dugova naplaćuje putem ovrha, pobrojao je Lesar.

'Ovo je naš odgovor političkoj birokratskoj eliti, političkom demokratskom elitizmu koji smatra da su jedino u pravu izvršna vlast i parlamentarna većina, i da svi ostali, uključujući i građane, nisu u pravu i uvijek moraju biti isključeni iz uključivanja', zaključio je Lesar.

ZGREBEC: RADI SE O DEMAGOŠKOJ INICIJATIVI LABURISTA

Što se pak tiče ostalih snaga u parlamentu, nitko nema ništa protiv smanjenja plaća, no i ostatak oporbe i vladajući smatraju da Laburisti imaju druge razloge za iznošenje ovakve inicijative.

'Ako je inicijativa koja će donijeti boljitak Hrvatskoj, takvu inicijativu ću podržati. Što se mene osobno tiče, mislim da plaća nije presudna u mom radu, no ovo se ipak može ocijeniti kao jedna demagoška inicijativa', kazala je SDP-ova potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec dodavši da ipak nema ništa protiv da joj se smanji plaća.

Volio bih da je ta inicijativa došla barem šest mjeseci prije lokalnih izbora i da je Lesar tada predložio da se smanji 51 posto. Što se mene tiče, ja mogu ovdje i za džabe raditi', poručio je pak HDSSB-ov Zoran Vinković

S druge strane, za HDZ-ovog Domagoja Ivana Miloševića problem nije u visini plaće.

'Mislim da prije svega treba očekivati rezultate od državnih dužnosnika i zato ih građani na izborima biraju da bi učinili bolji život i da bi svi u Hrvatskoj imali veće plaće, a umirovljenici veće mirovine. Nije problem koliko netko ima plaću, nego što napravi za tu plaću koju prima. Sad možemo raspravljati na razini da nekom smanjimo plaću za 2.000 kuna, no pitanje je hoćemo li time promijeniti smjer u kojem idemo, a taj smjer trenutačno vodi u propast. Kolege iz laburističke stranke, ajmo čuti u posljednjih godinu dana neki konkretan plan kako ćemo promijeniti smjer. Iz HDZ-a ste čuli puno prijedloga i ne samo kritike na račun ove vlade. Od Hrvatskih laburista ja osobno nisam čuo nikakav suvisao prijedlog', kazao je Milošević