Sudski vještaci produžena su ruka hrvatskog pravosudnog sustava. Kao profesionalci iz cijelog niza sektora - graditeljstvo i arhitektura, geodezija, medicina, promet, ekonomija, grafologija, promet i strojarstvo, agronomija, psihologija, psihijatrija, intelektualno vlasništvo itd. - osiguravaju sucima stručne elaborate, što je važno pri donošenju presude. Golema je to odgovornost, u pravilu vezana za najosjetljivije i najsloženije sudske predmete. U zemljama visokih demokratskih standarda sudsko vještačenje stoga je prestižna djelatnost dok se u Hrvatskoj ono svelo na uteg za stručnjake.

'Samo u 2023. odustalo je između 250 i 300 sudskih vještaka. To je zabrinjavajuće. Suci ne mogu više računati na vještake medicinske struke, pa je postalo nemoguće naći sudskog vještaka pulmologa, onkologa, endokrinologa, oftalmologa itd. jer odustaju zbog ispodprosječne naknade i kašnjenja plaćanja. Zamolila sam jednog svog liječnika da 'uskoči' na zamolbu suda za hitan predmet, on je ad hoc imenovan, jer tko može očekivati da će sveučilišni profesor, kirurg, kardiolog itd. raditi za 4,72 eura po satu? Ma možete li naći nekog da vam kuha, sprema i pegla za toliko novca po satu', pita mr.sc. Melita Bestvina, inženjerka građevine, međunarodno certificirana vještakinja i predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja (HDSVIP) u četvrtom mandatu.

Osim mizerne satnice po važećem cjeniku iz 1998. godine, kada je vrijednost jednog boda određena na tadašnje dvije kune bruto - u praksi sat rada nosi 35 bodova i sada se plaća 4,72 eura neto - sudske vještake odbija negativan publicitet, a ponekad i prijetnje po život.

Bestvina se nagledala i naslušala javnih kritika na račun vještačenja u najpoznatijim sudskim slučajevima, poput Agrokora i bitke za skrbništvo nad Severininim sinom.

'U slučaju tog djeteta odluka se neće moći donijeti bez psihologa ili psihijatra, ali isključivo onoga koji vještači djecu do tinejdžerske dobi', napominje Bestvina. Na opasku da je bivši vještak, psihijatar Vladimir Grošić, u tom predmetu sam sebe proglasio kognitivno i intelektualno nesposobnim, predsjednica HDSVIP-a kaže da je struka izjavila da nije stručnjak za djecu, pa ga sud nije smio ni angažirati. Komentirala je i angažman psihologinje Danijele Didić, sudske vještakinje iz Splita, koja se usprotivila uputi ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića resornim djelatnicima da prestanu koristiti znanstveno neutemeljen termin otuđenja djeteta od roditelja, a na nedavnom stručnom predavanju govorila je psiholozima u socijalnoj skrbi o Jeleni Veljači kao o njihovoj 'budućoj ministrici'.

'Gospođa Didić nije naša članica, pa o tome neću ni riječi reći. Imamo Etički kodeks još od 1980. godine, imamo Sud časti, pozivamo na red i možda nekima smetamo po obimu svojih akata', ocjenjuje Bestvina.

Odgovorila je i na pitanje o najskupljem vještačenju u povijesti DORH-a, onome u slučaju Agrokor. To vještačenje proglašeno je nezakonitim nakon što je Ismet Kamal priznao da je većinu posla obavila hrvatska podružnica KPMG-a, koja je radila i za privremenu upravu. Ni Kamal ni 'hrvatski KPMG' nisu u registru sudskih vještaka u Hrvatskoj, iako su za svoju djelatnost vještačenja trebali tražiti dopuštenje Ministarstva pravosuđa i uprave. Bestvina, kojoj su kolege iz Poljske u jeku suđenja rekle da nikad nisu čuli za Kamala i da ga nema ni na popisu zaposlenika KPMG-a, kaže da je u tom predmetu očito došlo do propusta u pogledu provjere imenovanja, pa bi trebalo zatražiti povrat novca ako je dotični bio svjestan da provodi vještačenje, a nije uopće imenovan za vještaka.

Upravo zbog angažiranog rada pod njezinim vodstvom, HDSVIP je uspio postati članom EuroExperta, europske asocijacije sudskih vještaka koja zbog visokih kriterija broji samo devet nacionalnih saveza - uz Hrvatsku, tu su još Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Njemačka, Luksemburg, Portugal i Španjolska, dok su Italija, Srbija i Švicarska na razini pridruženih članova. Uz Poljsku kao dopisnu članicu, ta europska organizacija broji ukupno 50.000 članova. Kao čelnica HDSVIP-a, Bestvina u sklopu rotirajućeg predsjedništva trenutno predsjeda i EuroExpertom.

'Vrlo smo aktivni u EuroExpertu, pratimo rad i nagrađivanje sudskih vještaka. Prema jednoj od posljednjih studija na kojima smo radili, ispostavilo se i da su hrvatski sudski vještaci na predzadnjem mjestu u Europi po visini satnice', kaže Bestvina, dodajući da je HDSVIP ujedno jedna od 37 organizacija članica TEGoVE - najveće institucije europskih procjenitelja sa sjedištem u Bruxellesu i ukupno 70.000 članova iz EU-a, SAD-a i Kanade.

Za usporedbu, u Sloveniji se sat rada sudskog vještaka vrednuje najmanje 10 puta više nego u Hrvatskoj - tamošnja satnica kreće se od 40 do 150 eura, ovisno o složenosti. Unatoč tome, hrvatski sudski vještaci nisu željeli sudjelovati u 'mjerama upozorenja', ni proljetos, ni sada. Bestvina tumači da su lani namjeravali pisati Europskoj komisiji o svom statusu netom prije nego su suci i ostali pravosudni djelatnici stupili u bijeli štrajk. No Upravni i Nadzorni odbor te ona sama kao predsjednica HDSVIP-a bili su protiv priključenja štrajku.

'Pa zar smo mi trebali dodatno trljati sol na ranu građana koji čekaju pravdu na hrvatskim sudovima? Ljudi nisu krivi za taj nered. Krivi su oni koji su preuzeli dosadašnje funkcije u pravosuđu i na njima se izmjenjivali, a to nisu rješavali.'

U međuvremenu sudski vještaci argumentirano su godinama predlagali osnivanje radne skupine za izradu zakona o sudskim vještacima, konačno osnovane ljetos. Hrvatska će biti zadnja država iz bivše Jugoslavije koja je usvojila taj zakon. No naknade sudskih vještaka time neće biti riješene jer se satnice propisuju pravilnicima - što je moguće napraviti za 10 minuta.

Sa svojom situacijom sudski vještaci upoznali su 10. siječnja i dva saborska odbora - za ljudska prava te za predstavke i pritužbe građana - kao i pučku pravobraniteljicu. To je, kaže Bestvina, zadnji pokušaj u njihovoj iscrpljujućoj 26-godišnjoj borbi, otkako je određena satnica koja se u međuvremenu nijednom nije uskladila - dapače, smanjila se u kaznenim predmetima od 1. studenog 2011. i taj harač nikad nije ukinut, iako naknade vještacima plaćaju same stranke. Vještacima se u kaznenim predmetima samo privremeno plaćaju naknade iz proračuna, a nakon završetka postupka okrivljenik plaća te troškove.

S druge strane, odvjetničke tarife skočile su u listopadu 2022. za čak 50 posto. Sudski vještaci nemaju ništa protiv toga, no ističu da je deseterostruko veća vrijednost radnog sata ne samo diskriminirajuća i uvredljiva, nego i protivna čl. 14. hrvatskog Ustava, a jasno je tko snosi odgovornost za to.

'Pisano smo se obratili i premijeru, opisali mu problem ove sramote i diskriminacije 50 struka i 140 specijalizacija, a on je potom na TV-u rekao da to rješava ministar Malenica, što je i logično. Očekivali smo da će se u dogovoru sa strukom doći do nove vrijednosti boda i da će se to jednim potezom olovke izmijeniti u pravilniku. Rekli smo ministru neka samo pogleda kakve su cijene u našim strukovnim komorama i to je polazna točka. Proizlazi da je vještačenje neki sporedan posao, niskobudžetni, pa su kolege odustale i više zarađuju direktno na svojim primarnim strukovnim poslovima. Stručna obuka za obavljanje poslova sudskog vještaka koju sami kandidati plaćaju uz obveznog mentora traje šest mjeseci do godinu dana, uz obavezno osiguranje, uz stalno praćenje propisa, uz specifične uvjete izlaganja u sudnici gdje vještak mora biti vjerodostojna i vrlo čvrsta osoba, jer udarci koji stižu s obje strane, od tužitelja i tuženika, nisu nimalo laki i bude ih i na osobnoj razini', tumači Bestvina, dodajući da su neki kolege vještaci zbog prijetnji tražili i policijsku zaštitu.

Izrazito su nezadovoljni i dosadašnjim protivljenjem pravosuđa osnivanju komore jer bi se uz takvu stručnu organizaciju puno toga moglo riješiti, baš onako kako to rješava i odvjetnička komora.

'Nažalost, morat ćemo izvijestiti naše europske kolege na razini EuroExperta i prema Europskoj komisiji što se događa s nama u Hrvatskoj, a to sam naglasila i prošli tjedan na sastanku u Ministarstvu. Definitivno moramo poduzeti sve da zaštitimo naše članove jer ovo što se s nama radi nema nikakvog opravdanja. Dosadašnji ministri okretali su glave - izuzev bivše ministrice Vesne Škare Ožbolt i bivšeg ministra Ante Šprlje - čekajući da im prođe mandat, pa je i ministar Malenica u jednom trenutku pitao zašto bi baš on sada to morao rješavati. Na to sam ja njega pitala ako neće on, tko će?' navodi Bestvina, dodajući da će ministar, kada to riješi, biti zaista pravi reformator hrvatskog pravosuđa s obzirom na to da ova situacija traje još od 18. veljače 1998., kada je donesen prvi pravilnik o sudskim vještacima s usklađivanjem vrijednosti rada. 'No to nisu poštovali baš oni koji provode zakone i trebali bi ih poštivati', napominje.

Najčudnije od svega je to što sudski vještaci ne naplaćuju svoje naknade iz 'pravosudnog' proračuna, već njihove usluge plaćaju same stranke u postupku: 'Oni nama određuju koliko će nam stranke platiti. Odvjetnici nemaju tih problema, oni s povećanjem iz listopada 2022. imaju 100 eura bruto na sat.'

Lani je sastavljen i prijedlog novog pravilnika za sudske vještake, ali je 'izgorio' u javnom savjetovanju, nakon što su vještaci izmasakrirali ponuđeni iznos od 0,33 centa po satu.

'Umjesto da nam dignu naknade za 300 posto, jer treba znati napraviti predmet koji će biti održiv i nakon istrage i nakon suđenja, oni nam ne vraćaju ni onaj 'harač' od 20 posto koji su nam uzeli 2011. za rad na kaznenim predmetima. Ljudi masovno odustaju, a opstali su samo uporni, s firmama. Sada nas dodatno provjeravaju, traže da dokažemo kako smo uopće prije nekoliko desetljeća postali vještaci. Sve u svemu, veliko je nezadovoljstvo kod vještaka. Uskoro će biti mjesec dana otkako smo pisali saborskim odborima, nemamo odgovor ni od njih ni od pučke pravobraniteljice. Dakle nakon 11. veljače više nećemo imati što čekati - europskim odborima uputit ćemo prigovor o nepoštivanju europskih smjernica o radu sudskih vještaka koje je RH usvojila 2015. godine. Tih smjernica ovdje se nitko ne drži', poručuje Bestvina, navodeći vlastiti primjer kada je u jednom velikom spisu koji je trajao 10 mjeseci tražila od suda da joj plati 50 posto avansa.

'Trebate od nečega plaćati obveze tvrtke dok vam stižu drugi predmeti, a vi ih sve odbijate jer mjesecima radite složen predmet. Kad sam poslala europske smjernice tom sudu, odmah su mi uplatili 50 posto jer su vidjeli što tamo piše. Dakle, što se tiče pravosuđa, proizlazi da bi nam bilo bolje da smo ostali izvan Europske unije sve dok nismo uredili područje pravosuđa i svih sudionika u sustavu koji su ljetos štrajkali. Bez kvalitetnog vještačenja i kompetentnih sudskih vještaka - nema dobre sudske odluke ni rješenja, kao i bez kompetentnih sudaca, sudskih službenika i naravno državnih odvjetnika!' zaključuje Bestvina.