Hrvatska je u prošloj godini iskoristila samo pet posto sredstava koje EU nudi za financiranje poslovnih projekata. Glavni krivac je nedovoljna informiranost potencijalnih ulagača, smatraju stručnjaci
U Berlinu je tim povodom održana konferencija na kojoj su zainteresirani poduzetnici imali priliku doznati više o europskim fondovima i privrednim potencijalima Hrvatske.
Za financiranje projekata koji se odnose na korištenje alternativnih energija u Bruxellesu rado izdvajaju novce. Tako bi i Hrvatska uskoro mogla skupi plin, koji uvozi iz Rusije, zamijeniti vlastitom energijom, i to proizvedenom uz pomoć vjetroturbina. 'Nalazimo se u početnoj fazi, završili smo strukturu projekta i sada biramo pogodno mjesto', kazao je potencijalni investitor Thomas Lecke za Deutsche Welle.
Nedovoljna promocija kontinentalne Hrvatske
Uz ulaganja u solarnu tehnologiju, mogućnost za nove investicije nudi i turizam, poručuje hrvatski ambasador u Njemačkoj Miro Kovač. Kovač zagovara bolju promociju kontinentalne Hrvatske i u tom kontekstu poručuje: 'Imamo velikih potencijala i u Slavoniji i u Hrvatskom zagorju, a i grad Zagreb je zanimljiv. Trebali bismo više promovirati i suradnju regija na području turističke industrije.'
Neophodna decentralizacija Hrvatske
Većina stranih investicija dolazi iz Austrije, Nizozemske i Njemačke, a poduzetnici ulažu u financijski sektor, kemijsku industriju i telekomunikacije. Zanimljivo je, međutim, da se svi poslovi vrte oko Zagreba, dok okolne regije zbog toga ispaštaju, tvrdi Siniša Kušić, profesor na sveučilištu u Frankfurtu.
'Upravo ovdje imate mogućnost koristiti novac iz europskih fondova, financirajući projekte koji će ići u pravcu decentralizacije zemlje i jačajući razvoj regija', poručuje profesor Kušić. Za novac iz europskih fondova mogu se natjecati svi poduzetnici, bez obzira na veličinu osmišljenog projekta.