Dovoženje birača iz Hercegovine autobusima na gradske izbore u Vrgorcu, koje je rezultiralo reizborom HDZ-ovog gradonačelnika Matkovića, podijelilo je grad. Podjele idu toliko daleko da su svi gradski HDZ-ovci prestali kupovati voće i povrće na tržnici kod gospođe koja je pred kamerama rekla da nije ispravno da se na lokalne izbore za gradonačelnika dovoze birači iz Hercegovine.

Urednik Vrgoračke kronike Jure Divić svjedoči da su odnosi u Vrgorcu danas prožeti mržnjom, a 'grad podsjeća na istočni i zapadni Mostar' i sve to zbog izbora i manipulacija popisima birača. Naglašava da je najgore što ta podjela ide na štetu i građana Vrgorca i susjednih Hercegovaca jer 'oni koji se bore za vlast imaju, a narod strada'. Vrgorčani su ljuti jer unatoč povijesnom odazivu na izbore (u gradu 92 posto, više nego 1990) nisu uspjeli izabrati novog gradonačelnika, uvjereni su da to mogu zahvaliti isključivo biračima koji žive s druge strane granice, ali imaju prebivalište u Hrvatskoj. Podsjetimo, u Vrgorcu i vrgoračkim općinama broj birača gotovo je jednak broju stanovnika (7.464 stanovnika, 7.177 birača), a u nekim selima poput Dusine samo na jednom kućnom broju - Dusina 0 prijavljeno je prebivalište 404 osobe. Na adresi škole u Velikom Prologu prebivalište imaju 332 (?!) birača.

Svima je jasno da ti ljudi ne žive na adresama na kojima su prijavljeni, nego im prijava prebivališta omogućava iskorištavanje socijalnih prava u Hrvatskoj - zdravstvene usluge, školovanje djece, dječji doplatak i slično, premda žive s druge strane granice. Problem nastaje kada oni, kao u vrgoračkom slučaju, bivaju ucijenjeni gubitkom tih prava izlaskom na izbore i iskorišteni za izborne manipulacije. No nisu problem samo pogranični Hercegovci, nego i Srbi koji više ne žive u Hrvatskoj i nemaju se namjeru u nju vratiti, ali ih se, jednako kao i Hercegovce, dovozi autobusima na glasanje. Svi ti ljudi ostvaruju pravo na dvostruko prebivalište, pravno nepostojeću kategoriju.

Politolog dr. Nenad Zakošek smatra da su državna uprava i policija posve zakazale jer dozvoljavaju da ljudi budu nelegalno prijavljeni na adresama na kojima ne žive, to jest da ostvaruju dvostruko pravo prebivališta - u Hrvatskoj i BiH, odnosno Srbiji.

'Posljedica takve politike je modifikacija izborne volje građana i događa nam se neka vrsta kolonijalne vladavine - da se pojavljuje izvanjski suveren koji vlada Hrvatskom', naglašava Zakošek. Uvjeren je da je ključna ozbiljna reforma izbornog zakonodavstva i sređivanje popisa birača uvođenjem obvezne registracije birača u izborni proces. Jedno od rješenja bilo bi sklapanje međunarodnih ugovora Hrvatske i BiH, odnosno Hrvatske i Srbije kojima bi se odredilo da građani samo u jednoj državi mogu ostvariti pravo glasa.

Dvostruko pravo glasa i mogućnost da prijave prebivalište u dvije države omogućava građanima susjednih država da glasaju na svim hrvatskim izborima (lokalni, parlamentarni, predsjednički), a to se događa zbog statusa dvostrukog državljanstva. Iako se većina ustavno-pravnih stručnjaka i opozicija slažu kako bi trebalo ukinuti pravo dvostrukog državljanstva, HDZ to ne želi učiniti baš kao što ne želi odustati od izborne jedinice za dijasporu.

Dr. Ivo Škrabalo osmislio je novi izborni model koji je predstavio u dodatku hrvatskog izdanja knjige izraelskog autora Arona Nathana'Totalna predstavljenost - novi model izbornog sustava za predstavničku demokraciju'. Škrabalov model unosi radikalne promjene među kojima su i povećanje broja izbornih jedinica na 80 (po 45.000 birača) te smanjenje broja zastupnika u Saboru na 130. Birali bismo 80 po britanskom većinskom sistemu, 36 bi bilo birano u razmjernom sustavu, a četiri bi zastupnika birala dijaspora. Uvjet je da se ukine pravo dvostrukog državljanstva i strogo definiranje prebivališta koje će osigurati da svaki građanin ima samo jedno; pripadnikom dijaspore ne može se smatrati nitko tko ima hrvatsko državljanstvo.

Opozicija i stručnjaci ne uspijevaju HDZ nagovoriti na ukidanje prava dvostrukog državljanstva i izborne jedinice za dijasporu, ali bi glasovanje dijaspore mogao osporiti Ustavni sud. Od prosinca prošle godine na Ustavnom sudu čeka prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbi Zakona o izboru zastupnika koje se odnose na izborna prava dijaspore. Prijedlog su podnijeli Tonči Majica, Marko Rakar, Marko Trzun i Aleksandar Hatzivelkos.

Oni tvrde da je postojeći zakon povrijedio ustavno načelo jednakog biračkog prava i odredbu kojom se određuje najveći broj zastupnika u zastupničkom domu Sabora. Ističu da izborni zakon stavlja u nejednak položaj birače dijaspore u odnosu na druge birače i da im je povrijeđena jednakost biračkog prava jer broj zastupnika u njihovoj jedinici ovisi o broju glasova u deset izbornih jedinica u RH. Upozoravaju i da je izbornom matematikom s jedinicom za dijasporu prekršen Ustav jer smo dobili 163 zastupnika iako Ustav kaže da ih možemo imati najviše 160

U više je navrata ravnatelj Središnjeg ureda za upravu Antun Palarić pred Saborom izjavio da je nemoćan u rješavanju problema s dvostrukim, to jest lažnim prijavama prebivališta. Kada je bloger Mrak s Politike.coma otkrio apsurdne vrgoračke popise birača, ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko zatražio je istragu, ali ona je neslavno završila skandaloznim zaključkom PU splitsko-dalmatinske da 'kriminalističkim izvidima nisu utvrđeni elementi kaznenog djela'. Ipak, Karamarko je obećao zakon prema kojemu će se osobe koje ne stanuju na prijavljenoj adresi biti odjavljene po službenoj dužnosti.

Pitanje je, međutim, tko će provoditi takav zakon jer zakon policiju i sada ovlašćuje da sprečava ostvarivanje dvostrukog prava prebivališta, ali ona to ne čini. U vrgoračkom slučaju valja pripomenuti i da je lokalni ravnatelj policije HDZ-ov član gradskog poglavarstva zadužen za proračun i financije. Budući da im glasovanje birača s fantomskih adresa donosi izbornu pobjedu, možemo li očekivati da će doista kontrolirati prijavu prebivališta?