The Economist je dalje naveo da je mobilizacija u Ukrajini postala sve agresivnija te se da se pozivi za vojnu službu uručuju na vojnim pogrebima. Službenici patroliraju i skijalištima u potrazi za onima koji izbjegavaju pozive za novačenje. U međuvremenu se vojska ruskog predsjednika Vladimira Putina bori ne bi li popunila svoje redove otkako je zemlja započela invaziju na Ukrajinu prije više od godinu dana. Nakon što je Putin zanijekao korištenje ročnika u ratu, njegovo ministarstvo obrane priznalo je prošlog ožujka da su neki od njih doista poslani na prve linije.

Lani u rujnu Rusija je pozvala više od 300.000 bivših vojnika u prvu mobilizaciju nakon Drugog svjetskog rata. Kao rezultat toga, više od 370.000 Rusa pobjeglo je iz zemlje u dva tjedna nakon Putinove uredbe o mobilizaciji. Ukrajinska sigurnosna služba blokirala je više od 20 kanala na Telegramu koji su navodno pomagali ljudima da izbjegnu mobilizaciju. Služba je navela da su administratori kanala upozoreni da ih se sumnjiči za kriminalne radnje te da im prijeti do deset godina zatvora ako budu osuđeni. The Economist je u svojoj priči napisao da je mobilizacija u Ukrajini u tijeku od početka rata, ali sada postoji razlika u tome tko se uključuje.

'U prvom valu većina novaka bila je dobrovoljna; redovi ispred vojnih ureda bili su čest prizor. Sada službenici novače iz mnogo manje entuzijastične mase', navode.

Kako bi izbjegli novačenje, navodno se neki Ukrajinci koriste mjerama poput lažnih brakova, plaćaju liječnicima za medicinska izuzeća ili pak bježe iz zemlje. No The Economist je napisao da je takvih primjera sve manje nakon niza kaznenih progona zbog izbjegavanja vojnog roka koji su odjeknuli u javnosti. Mark Katz, profesor na Školi za politiku i vladu Schar Sveučilišta George Mason, rekao je za Newsweek kako sumnja da 'ukrajinska vlada, baš kao i ruska, postaje očajna u traženju dodatnog ljudstva u ovom produženom sukobu s velikim brojem žrtava'.