'Ono što je učinjeno u posljednjih nešto više od 20 godina odredilo je Hrvatsku. Rijetko je kada u tako kratko vrijeme u hrvatskoj povijesti učinjeno toliko mnogo - Hrvatska je izborila priznanje te je ponovno postavljena na kartu svijeta slobodnih naroda i država. Izboreno je mjesto u brojnim važnim međunarodnim organizacijama, prije svega u Ujedinjenim narodima, postali smo članica NATO-saveza, a uskoro ulazimo i u Europsku uniju. Na Hrvatsku se danas gleda iz potpuno drukčije optike nego primjerice prije 20 godina. Postali smo prepoznatljiva zemlja. Stoga su pomaci koje smo učinili, kada se gleda povijesno, značajni temelj za budući razvoj. To nam priznaju gotovo svakodnevno u razgovorima i strani diplomati', rekao je Leko u razgovoru za Hinu.

Kao veliki neuspjeh naveo je pretvorbu i privatizaciju, ističući kako nikako ne može biti zadovoljan gospodarskom i socijalnom situacijom.

'Nismo uspjeli ostvariti rast gospodarstva, a kontinuirano raste broj nezaposlenih. To nam ostaje kao zadatak da u najkraćem mogućem roku omogućimo daljnji razvoj Hrvatske na gospodarskom planu. Volio bih da se utvrdi strateško usmjerenje Hrvatske, u kojem smjeru želimo da se ona razvija i na kojim ćemo područjima inzistirati kao najvažnijima za nas, za budući gospodarski razvoj', kazao je Leko.

Na opasku da se iz, primjerice, rasprave o zdravstvenom odgoju čini kako su podjele u društvu danas dublje nego ikada, Leko je rekao: 'Od ovakve rasprave ništa ne čujem i to je sve što ću reći na tu temu.'

Izrazio je zadovoljstvo procesom ratifikacije hrvatskog ugovora o pristupanju Europskoj uniji, ističući da je ugovor ratificiralo 20 zemalja članica. Najavio je da će sljedećeg tjedna otputovati na ratifikaciju u Francusku, a očekuje da će ugovor uskoro ratificirati i Velika Britanjija.

'Očekujem da će sljedeća zemlja koja će ratificirati ugovor biti Velika Britanija. Taj je proces trebao biti završen u prosincu, no sada smo dobili informaciju da će to biti u siječnju, na prvom ovogodišnjem zasjedanju britanskog parlamenta. Ne očekujem da će biti komplikacija ni u drugim zemljama jer imam informaciju da je u Belgiji, koja ima najkompliciraniji sustav, ratifikacija u procesu, i to ubrzanom', kazao je Leko

Na pitanje može li se zakomplicirati ratifikacija u Sloveniji zbog neriješenog pitanja Ljubljanske banke, ali i problema pred kojima se Janšina vlada našla nakon izvješća antikorupcijske komisije o nerazmjeru između stvarne i prijavljene imovine slovenskog premijera, Leko je odgovorio kako vjeruje da će se pitanje Ljubljanske riješiti bilateralno, u duhu dobrosusjedskih odnosa, i to neovisno o postupku ratifikacije hrvatskoga pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu.

'Ne vidim razloga da se ratifikacija uvjetuje tim bilateralnim pitanjem. Uvjeren sam da ulazak Hrvatske u Europsku uniju mora biti pitanje svih njezinih članica, a s našim susjedima tražimo i naći ćemo rješenje koje će biti zadovoljavajuće za obje strane. O stabilnosti slovenske vlade ne bih htio nagađati. To je unutarnje pitanje Slovenije. Želim da ona bude stabilna zemlja, da bude napredna i da smo dobri susjedi jer imamo razloga biti dobri susjedi, da surađujemo u Europskoj uniji, ali i izvan nje', rekao je.

Osvrnuvši se na 15 godina od završetka procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, Leko je rekao kako je iznimno zadovoljan uspjehom mirne reintegracije.

'Držim da je dosta učinjeno, posebice uzevši u obzir ono što se događalo 1991. i žestinu napada na grad Vukovar. Ono što preostaje učiniti jest gospodarski podići grad i cijelu županiju. Trenutačno nezadovoljavajuće stanje, nažalost, uklapa se u opću sliku gospodarskog stanja u kojemu je Hrvatska. Potencijala za razvoj ima i vjerujem da će se on uskoro ostvariti', rekao je Leko

Leko je komentirao i zahtjev SDSS-a o službenoj ravnopravnoj uporabi srpskog jezika i ćiriličnog pisma u Vukovaru te protivljenje nekih udruga i stranaka koje tvrde da u tom gradu zapravo živi znatno manje Srba nego što je pokazao popis stanovništva.

'Vukovar je jedna od naosjetljivijih rana naše nedavne prošlosti, ali u Republici Hrvatskoj 2011. proveden je popis stanovništva i mi moramo poštovati njegove rezultate. Također smatram da moramo poštovati zakone koje smo donijeli jer ćemo jedino na taj način biti vjerodostojna država. Donijeli smo Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i trebamo ga poštovati i omogućiti provedbu njegovih odredaba, ali na razumijevanju suživota treba i dalje raditi kako bi žitelji tog područja živjeli u razumijevanju', rekao je Leko.

Podupro je najave o zatopljavanju odnosa Hrvatske i Srbije, ističući kako je Hrvatskoj stalo do toga da sa susjedima ima normalne odnose, a posebno da se preostala neriješena pitanja koja opterećuju te odnose razriješe na demokratskim načelima i standardima koji vrijede među članicama Europske unije.

'Hrvatski je sabor spreman kroz svoju parlamentarnu diplomaciju i kontakte pridonijeti u tom smislu. Otvoreni smo i da svojim kolegama iz Srbije prenesemo svoja iskustva iz procesa pristupanja Europskoj uniji', poručio je Leko

Na pitanje može li najava izvanrednih izbora u Srbiji naštetiti Hrvatskoj, koja u srpnju ulazi u EU i time prestaje biti članica CEFTA-e, Leko je odgovorio da Hrvatska 'kao susjed ne smije gledati kako će joj štetiti demokratski procesi ni u jednoj zemlji'.

'Mi se moramo kao dobri susjedi prilagoditi demokratskim procesima u drugim zemljama u sklopu demokratskih standarda na kojima počiva Europa', poručio je Leko.