Veliki hadronski sudarač (Large Hadron Collider ili skraćeno LHC) bi u roku od tjedan dana, točnije 30. ožujka, napokon trebao opravdati nadimak 'stroja za Veliki prasak', koji su mu nadjenuli mediji
Naime, 30. ožujka bi LHC, koji se sastoji od kilometarskog podzemnog prstena i četiri goleme detektorske komore, trebao započeti sa sudarima protonskih zraka pri energijama koje u povijesti čovječanstva još nitko nije dosegao.
Sudari protona pri energijama većima od 3,5 teraelektronvolta (TeV), a te je energije protonskih zraka LHC nedavno dosegao postavivši novi svjetski rekord, trebali bi u detektorskim komorama proizvesti uvjete kakvi su vladali neposredno nakon Velikog praska, događaja u kojem je nastao svemir u kojem živimo. To znači da će se protoni u detektorima LHC-a sudarati pri energiji od 7 TeV, što je znatno iznad najveće energije sudara elementarnih čestica postignute u nekom fizikalnom eksperimentu.
'Samo poravnanje protonskih zraka pri tim energijama je kao da pokušate ispaljivati igle s obje strane Atlantika i natjerati ih da se sudare u zraku nad oceanom', pojasnio je poteškoće s kojima se susreću CERN-ov direktor za ubrzivače čestica, Steve Myers.
Iako će znanstvenici koji rade s LHC-om 30. ožujka početi sa sudarima protonskih zraka pri golemim energijama, vjerojatno će proći nekoliko dana dok prvi konkretni i kvalitetni podaci ne počnu dolaziti na analizu.
Čim podaci počnu pristizati u kontrolni centar tog najvećeg znanstvenog eksperimenta na svijetu, fizičari će napokon moći početi raditi na potrazi za tajnovitom Higgsovom česticom, koja je predviđena teorijom, ali još uvijek nije eksperimentalno potvrđena. Znanstvenici se nadaju da će, prođe li sve u redu, LHC dati čovječanstvu odgovore na neka od fundamentalnih pitanja - kako je svemir točno nastao, zbog čega materija ima masu, postoji li više od tri dimenzije...