'Ta je žena cijeli svoj život posvetila bolesnoj djeci, i to najteže bolesnoj djeci. Profesorica Roganović već 40 godina liječi tu djecu kao da su njena. Puna je energije, ljubavi, elana. Za svako dijete ima individualni pristup. U ovim uvjetima postiže rezultate dostojne najboljih europskih klinika… Profesorica je vratila u život toliki broj djece da bih joj ja sutra podigao spomenik uz bana Jelačića', kazao je jučer u emotivnom istupu na konferenciji za medije Milin otac Marin Rončević.

Riječ je o liječnici koja je 12 godina na čelu Odjela hematologije i onkologije Klinike za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Tek koji sat nakon što je Mila s roditeljima napustila Hrvatsku, Roganović pitamo za pohvale na njezin račun koje pristižu sa svih strana.

Roganović: U ovom narodu vam je jako važno koliko ste cigli napravili

Hvali je i predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo, riječka liječnica Ines Strenja. 'Žena je izuzetna, samozatajna, tiha, a povremeno iziđe u javnost i motivira ljude', kazala nam je.

Doktorica Roganović, koju smo ulovili u viziti, kaže da nije baš samozatajna, jer da jest, ne bi postigla 'građevinske uspjehe'.

'U ovom narodu vam je jako važno koliko ste cigli napravili', kaže nam. Cigle o kojima govori one su koje čine novi dječji Odjel hematologije i onkologije u KBC-u Rijeka, koji je do prije koju godinu bio u skučenom prostoru od tek stotinjak kvadrata.

'Najvažniji mi je uspjeh to što sam dala napraviti novu dječju onkologiju prije pet godina', kaže nam Roganović. Kaže kako joj je drago da je akcija za Milu Rončević u javnosti podigla svijest o djeci s malignim bolestima, no naglašava da postoji puno 'mila' i nada se da ovo neće biti nacionalna kampanja koja će potonuti u zaborav.

'Mislim da me ne treba hvaliti, a cilj je svega da se skrene pažnja na to da ima tragedija u životu i da treba pomoći svoj djeci', dodaje.

'Kod Mile nisu iscrpljene mogućnosti liječenja u Hrvatskoj'

Na pitanje je li ona spojila obitelj Rončević s bolnicom u Philadelphiji, kaže: 'Mogućnosti liječenja uopće nisu iscrpljene ni u Rijeci, ni u Hrvatskoj, ni u Europi. Želja roditelja bila je da odu u Philadelphiju.'

Ines Strenja dodaje kako je Roganović vrhunska stručnjakinja te da osobno pomaže roditeljima kako bi stupili u kontakt s najpoznatijim svjetskim centrima ako se kod nas više ništa ne može napraviti.

Roganović opisuje kao veliku motivatoricu te spominje prikupljanje donacija za novi odjel.

'Prikupila je donacije te su iz kućice, koja je bila nikakva, premjestili odjel u puno bolji prostor. Osim što liječi, uspijeva motivirati donatore da stalno podižu uvjete za smještaj djece - od teta čitalica do osiguranog smještaja za roditelje uz djecu. Tu je i uređenje dnevnog boravaka na odjelu', nabraja Strenja.

Bahtijarević: Ona je izuzetno dobar čovjek i vrsni dječji onkolog

Nekadašnji ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj, dječji kirurg, prim dr. Zoran Bahtijarević o kolegici Roganović govori sve najbolje. 'Ona je izuzetno dobar čovjek i vrsni dječji onkolog, a puno i često smo surađivali. U Hrvatskoj je dječja medicina mala, svi se znamo i svi surađujemo. Kada bi sve druge institucije tako prijateljski i kolegijalno surađivale kao mi, to bi bilo krasno', poručuje.

Na molbu da komentira izjavu Roganović kako nisu ispucane sve opcije za liječenje Mile u Hrvatskoj, Bahtijarević kaže da 'ne misli komentirati slučajeve u kojima su uključene velike količine emocija. O tome treba razgovarati hladne glave, i to ne o pojedinačnim slučajevima, već o sustavu', jasan je.

Naglašava kako je dječja onkologija u Hrvatskoj danas na svjetskoj razini, a po mnogim stvarima i iznad međunarodnih prosjeka.

'Što se tiče medicinskog znanja i usluge, tu smo u samom svjetskom vrhu. Ne može se promatrati dječja onkologija izolirano u Hrvatskoj. Naši su onkolozi vrlo umreženi u smislu da su dio međunarodnih europskih i svjetskih zbivanja', pojašnjava Bahtijarević.

Ipak, dodaje da se malo koja 'svjetska medicina može nositi s američkom, jer je njihova medicina profitna, a europska socijalna'. 'No to se uglavnom svodi na to hoćete li u bolnici naručiti jelo iz restorana ili ne, ali što se tiče lijekova i liječenja, pogotovo znanja, tu smo sam vrh', smatra.

Višak novca od Milina liječenja uložiti u Rebro

S obzirom na to da je za Milino liječenje prikupljeno i više sredstava nego što je potrebno, apelira na to da se dio novca donira za uređenje dječje hemato-onkologije na Rebru. Naime, Klaićeva je referentni centar za solidne tumore, a Rebro za hematogene tumore, kakav ima mala Mila. To bi bio najpametnije utrošen novac', poručuje Bahtijarević.

Na pitanje ne bi li se takvim investicijama trebalo baviti Ministarstvo zdravstva, odgovara: 'Jasno vam je u kojem je stanju hrvatsko zdravstvo. No na Rebru će Ministarstvo dati za građevinske radove za dogradnju dva kata, a udruga roditelja pomaže da se donacijama uredi prostor. Onda će i oni imati uvjete da postanu dio međunarodnih kliničkih ispitivanja pa možda neke buduće 'mile' neće morati ići u Ameriku ili po Europi.'

Slaže se da je puno toga crnog, no naglašava kako ima svijetlih primjera. 'Mi koji se bavimo dječjom medicinom imamo posebnu odgovornost i ne možemo kukati zbog toga kakva je politička ili druga situacija. Mi se bavimo budućnošću ove zemlje u pravom smislu riječi. Ima jedan prekrasan citat: 'Djeca su 20 posto naše populacije, ali 100 posto naše budućnosti'', zaključuje Bahtijarević.