Je li liječnica u KBC-u Split smjela odbiti djevojci koja je došla na hitni prijem abortivne pilule za 'dan poslije'? Zakon o liječništvu, ali i Ustav, Kodeks medicinske etike i niz drugih srodnih zakona dopuštaju priziv savjesti, a liječnici zbog etičkih i vjerskih uvjerenja imaju pravo odbiti dijagnostiku i liječenje pacijenta. Prema tome, i liječnica iz Splita imala je to pravo. No zdravstveni sustav mora omogućiti da na istom mjestu u isto vrijeme bude liječnik koji ima priziv savjesti i onaj koji nema kako pacijenti ne bi bili zakinuti
Institucija priziva savjesti u zdravstvu uglavnom se koristi u ginekologiji, ali i u onkologiji i anesteziologiji. Liječnici koji se pozivaju na to, zakonom propisano pravo, odbijaju izvoditi pobačaje, sudjelovati u procesu umjetne oplodnje, a etički dvojbeni postupci vezani su i za slučajeve moždane smrti, isključivanja aparata koji pacijenta održavaju na životu i slično.
'Razvoj znanosti izazvao je stvaranje puno moralnih dvojbi', kazao nam je dr. Franjo Turalija, predsjednik Hrvatskog katoličkog liječničkog društva. Objasnio je kako se doktorica iz KBC-a Split imala pravo pozvati na više zakona, na Ustav, na Konvenciju o zaštiti ljudskih prava… 'Mislim da ne samo u našoj profesiji nego u svakoj drugoj čovjek ima pravo odbiti što se ne podudara s njegovim etičkim i vjerskim uvjerenjima. Mi smatramo da ljudski život treba poštovati od začeća pa do prirodne smrti', zaključio je.
Slučaj 18-godišnje pacijentice kojoj je doktorica odbila dati pilule 'za dan poslije', iako je dospio u medije, nije prijavljen Hrvatskoj liječničkoj komori. Njezin predsjednik, prim. Hrvoje Minigo kazao je kako je bitno da se priziv savjesti ne zloupotrebljava, no kako liječnik na to ima pravo. U tom slučaju, pacijenta mora uputiti nekom drugom. 'Prizivom se ni u kojem slučaju ne smije štetiti pacijentu i takvih primjera i pritužbi na priziv savjesti nikada nismo imali, a liječnici priziv savjesti rijetko koriste', dodao je.
Što se tiče spomenutog slučaja, Minigo je kazao kako propisivanje pilula 'za dan poslije' ne spada u osnovno zdravstveno osiguranje, no ako postoji sumnja da je liječnica nepropisno postupila, najprije sama bolnica treba istražiti slučaj, a onda, ako je sumnja potvrđena, slijedi prijava Hrvatskoj liječničkoj komori.
Pritužbe pacijenata na liječničke prigovore savjesti nisu zabilježili ni u Udruzi hrvatskih pacijenata. 'To je uređeno zakonom i ljudi imaju pravo na to', rekao je predsjednik Udruge Mario Drlje. Naglasio je kako je zdravstveni sustav dužan pacijentu u isto vrijeme u istoj ustanovi osigurati dostupnost liječnika koji nema priziv savjesti. Ako takav liječnik nije dostupan, to je problem isključivo zdravstvenog sustava, jer on mora funkcionirati unatoč prizivu savjesti pojedinih liječnika. 'Ako pacijent ne može dobiti garantiranu zdravstvenu zaštitu, sustav ne funkcionira', zaključio je.
