Otkako je najavio kandidaturu za predsjednika republike, Milan Kujundžić u javnim nastupima kritizira predsjednika Ivu Josipovića. U posljednjoj izjavi za medije Josipovića je nazvao 'mišem koji narodu krade svjetlo i istinu', prije toga ocijenio je da će Grabar Kitarović i Josipović previše potrošiti novca na predizbornu kampanju, a i ranije je upozoravao na, po njemu, preobilan proračun Pantovčaka. U protekla dva mjeseca, međutim, od ovog liječnika i znanstvenika bogate profesionalne karijere, još nismo čuli ni vidjeli, barem osnovne crte, konkretnog programa za budućih pet godina rada
Nižu se njegove optužbe na račun drugih kandidata koje smatra najvećim protivnicima, Grabar Kitarović i Josipovića, pa im zamjera rastrošnost, a predsjedniku i kukavičluk, jer ovaj, navodno, izbjegava sučeljavanje na televizijama, na što mu predsjednik odgovara da za takve okršaje Kujundžić prvo treba postati predsjednički kandidat. Stvarno, Kujundžić tek mora ispuniti neke formalnosti od kojih je najvažnije prikupljanje deset tisuća potpisa potpore za stjecanje prava na kandidaturu, i to u roku od dvanaest dana, odnosno do ponoći, 6. prosinca.
'No neće se moći sakriti! Hrvatska javnost će čuti sve što treba reći: Sve ono što on nije napravio u prethodnih pet godina, ali i sve ono što ću ja napraviti u sljedećih pet', govori Kujundžić o aktualnom predsjedniku, ali u ova dva mjeseca pretkampanje od Kujundžića i dalje ne saznajemo što bi napravio na Pantovčaku gdje bi, prema ustavnim ovlastima, bio zadužen da predstavlja i zastupa državu u zemlji i inozemstvu, usklađuje i brine o stabilnosti vlasti i zapovijeda vojskom.
Kujundžić, kao i njegovi suparnici, kampanju (za sada) ne gradi na viziji te, pretežito, protokolarne državne funkcije, nego raspreda o velikom budžetu predsjedničkog ureda, povezano s tim o teškoj gospodarskoj situaciji, povremeno bocne o propalim ideologijama ili suvenirima.
Kako spada u desni politički blok, ipak, od ovog kandidata vjerojatno možemo očekivati zalaganje za radikalno konzervativne vrijednosti, što je dao nazrijeti u istupima poput brojanja krštenih članova vrha HDZ-a. No da nije riječ o ekstremnom desničaru, može se zaključiti na temelju njegova nastupa u rujnu u HRT-ovoj emisiji 'Nedjeljom u 2' gdje se donekle ogradio od Ante Pavelića tvrdeći da je 'iz čiste znatiželje' u Madridu 2003. godine posjetio grob ovog zločinca.
Kujundžićeva biografija otkriva da se radi o iznimno iskusnom liječniku i znanstveniku, profesoru, koji se rodio 1957. u Ivanbegovini kod Imotskog. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1982., doktorirao 1992. godine. Liječnik je, specijalist interne medicine i subspecijalist gastroenterologije. Bio je na specijalizaciji u Americi, a četrnaest je godina bio glavni tajnik Hrvatskog liječničkog sindikata, a nakon toga nakratko pomoćnik ministra zdravstva. Od 1996. pročelnik je Zavoda za gastroenterologiju u Kliničkoj bolnici Dubrava, kojoj je od 2004. do 2012. bio i ravnatelj.
U životopisu ističe da je nekoliko puta tijekom studija radio u inozemstvu građevinske poslove. U politici se aktivirao 1990. u Hrvatskoj demokratskoj stranci (HDS), a od 1992. do 2013. bio je član HDZ-a. Izgubivši unutarstranačke izbora, HDZ je napustio i utemeljio vlastitu. U posljednje dvije godine vodi stranku Hrvatska zora osnovanu 'za borbu protiv nacionalnog siromaštva, za oporavak gospodarstva, za dobru zaštitu pučanstva putem jačanja pravne države, za snažno promicanje prave demokracije te za jačanje uloge države u razvijanju proizvodnih snaga'.
