Europske zemlje, uključujući Njemačku, Španjolsku, Belgiju i Latviju, sve više troše na lijekove, pokazalo je izvješće Europske platforme socijalnog osiguranja (ESIP) i Odbora za procjenu lijekova (MEDEV), a Politico ga je ekskluzivno dobio na uvid.

I dok demografski trendovi poput starenja stanovništva i porasta broja ljudi s višestrukim kroničnim bolestima daju naslutiti da je to razlog za veću potrošnju na lijekove, čini se da su to ipak sve veće cijene lijekova, zaključak je istraživanja.

Državne poticaje potrebno usmjeriti na stvarne potrebe

U Francuskoj je prije pet godina potrošnja na lijekove iznosila 14 posto ukupnog iznosa utrošenog na zdravstvenu skrb. Danas je to devet posto, rekao je David Loew, izvršni direktor Ipsena, za Politico ranije ovog mjeseca. No novo izvješće pokazuje da posvuda raste potrošnja na lijekove. Posebno je to bilo izraženo u 2023., kad su neke zemlje zabilježile porast između četiri i 13 posto.

U Francuskoj su tako prošle godine izdaci za lijekove iznosili 38,5 milijardi eura, što je porast od 8,5 posto u odnosu na godinu ranije. Belgija između 2021. i 2022. bilježi porast od devet posto, a Nizozemska za gotovo četiri posto.

ESIP i MEDEV u izvješću pozivaju kreatore politika na europskoj i nacionalnoj razini da 'ne dopuste eroziju naših javnih sustava zdravstvene skrbi provedbom politika koje pretjerano potiču proizvođače farmaceutskih proizvoda, što rezultira sve većim cijenama'.

EU trenutačno preispituje farmaceutsko zakonodavstvo. Neki tvrde da je prema važećim zakonima industrija zloupotrijebila tržišne poticaje za razvoj lijekova za rijetke bolesti, fokusirajući se ponajviše na njih.

Sad zemlje raspravljaju o novim zakonima, a oni bi trebali usmjeriti istraživanja i biomedicinska ulaganja na ona područja za koja postoji stvarna terapijska potreba.

Potrebna veća konkurentnost

Nacionalni zdravstveni sustavi suočit će se sa sve većim izazovima ako se trend stope rasta troškova lijekova nastavi, upozoravaju ESIP i MEDEV, dodajući da se očekuje da će izdaci za njih nastaviti rasti u narednim godinama.

Lijekovi protiv raka, uključujući one za rijetke bolesti, glavni su pokretači porasta troškova, posebno u bolničkim okruženjima. A rastu i cijene lijekova za imunološki sustav, za metaboličke bolesti i dijabetes.

Poziva se na veću konkurentnost na tržištu lijekova za rijetke bolesti kako bi se osiguralo da jeftiniji alternativni proizvodi uđu na tržište čim istekne patentna zaštita originalnih lijekova.

'Inovacija mora biti utemeljena na dokazima i pristupačna jer je u protivnom ugrožena financijska održivost naših zdravstvenih i socijalnih sustava', istaknuo je direktor ESIP-a Yannis Natsis.

Kakva je situacija u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj je promet lijekovima u 2022. godini iznosio 10,4 milijarde tadašnjih kuna, odnosno oko 2680 kuna po stanovniku ili 5,4 posto više u odnosu na 2021., vidljivo je iz publikacije HALMED-a objavljene u travnju.

Ukupni financijski troškovi u razdoblju od 2018. do 2022. rasli su u prosjeku 12 posto godišnje. Potrošnja lijekova po definiranim dnevnim dozama u 2022. iznosila je 1461 dozu na tisuću stanovnika, što je također porast u odnosu na godinu ranije, i to za 5,3 posto. U promatranom petogodišnjem razdoblju potrošnja lijekova po definiranim dnevnim dozama imala je prosječan godišnji rast od 7,3 posto.

U 2022. najviše je potrošeno na lijekove protiv zloćudnih bolesti i imunomodulatore - čak 37 posto njihove ukupne potrošnje. Upotreba lijekova protiv raka skočila je s 1,6 milijardi kuna 2018. godine na čak 3,8 milijardi 2022., što je povećanje od 2,4 puta.

To je ujedno skupina s najvećim povećanjem udjela u ukupnoj potrošnji lijekova, što HALMED objašnjava 'povećanom upotrebom novih bioloških i biosličnih lijekova za liječenje neoplazmi i različitih autoimunih bolesti te drugih bolesti koje se sada učinkovitije liječe novim biološkim lijekovima'. Na drugom mjestu su imunosupresivi, treći su lijekovi za liječenje šećerne bolesti, a četvrti su antitrombotici.