Ministar financija Slavko Linić u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog' komentirao je izjavu suca Trgovačkog suda Mislava Kolakušića u jučerašnjoj emisiji 'Nedjeljom u 2', kako će Vlada trebati utvrditi gdje je nestalo 50 milijardi kuna zahvaljujući lukavo smišljenom zakonu o predstečajnim nagodbama koji je omogućio legalnu pljačku. Linić mu je odgovorio da su pljačka stoljeća - 45 milijardi neplaćenih računa, koje su zatekli 2012. kad su došli na vlast! Spočitnuo mu je da je jedan sporni sudac koji se ne pita što s radnim mjestima!
'Evidentno je da Vlada RH i ovakav sudac imaju sasvim drukčija polazišta. Za gospodina Kolakušića je pitanje tko je ukrao novac? Iako se zna da se u stečajnim nagodbama, što je najgora faza - nitko nije pitao gdje je novac - a na taj se način uspije naplatiti svega 10 posto potraživanja', rekao je Linić prenosi HRT
'Za Vladu je najvažnije da radnici koji rade u trgovačkim društvima ostanu; naime, nama nije osveta bila motiv, sankcioniranje, nego spašavanje radnih mjesta. A radna mjesta su spašena! Bitka za radna mjesta je - predstečajna nagodba. Njega (Kolakušića, op. a.) nije zanimalo što će više od dvije tisuće ljudi raditi. Zbog njegove politizacije i odbijanja rada, banke su odbile dati jamstva. On se nije pitao što je sa tim radnicima. To je razlika u pristupu', rekao je Linić.
'Vrhunac je njegove izjave - da su predstečajne nagodbe - pljačka stoljeća, jer pljačka stoljeća, ako baš hoćete, jest - 45 milijardi neplaćenih računa, a to smo zatekli 2012., kad smo došli na vlast! Predstečajne nagodbe su uobičajen postupak u cijelome svijetu', rekao je Linić.
A imate i tumačenje samo jednog suca koji ima jednu čudnu logiku, on smatra da dvije tisuće ljudi ne smije raditi, da ne smijemo izvoziti. Zato što želi da netko istražuje zločine. A to je ustvari opravdanje opoziciji koja ništa nije radila četiri godine, rekao je Linić.
Zločin HDZ-ove Vlade
Linić je komentirao i izjavu predsjednika Tomislava Karamarka, koji je jučer rekao kako je izjava suca Kolakušića o tome da je Zakon o predstečajnim nagodbama pljačka stoljeća - povod za reakciju glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Linić je na to rekao: 'Pogledajte što znači stvoriti negativan imidž o nečemu što brojke tako jasno demantiraju.'
'Ako se tu (u predstečajnim nagodbama, op. a.) događaju bilo kakve nezakonitosti - imamo tijela koja rade svoj posao! DORH pregledava tu dokumentaciju. Sva ta priča da se prekrije njihov zločin (bivše vlade, op. a.) - 50 milijardi nenaplaćenih računa, tolika nelikvidnost, blokade - to je njihov zločin. Ova Vlada se ne boji reagirati', dodao je Linić.
Na pitanje - sprema li tužbu za klevetu s obzirom na izjave suca Kolakušića, ministar je rekao da ne sprema. 'Ja to smatram dijelom polemike, neprekidnih osporavanja i napada. Nije lako biti dužnosnik vlade u ovakvom okruženju. Ono što mene teško pogađa jest to da uz sve te mjere - nema gospodarskog rasta. Ali vjerujem da se na ovaj način više pozitivnih poruka daje poduzetnicima. Vlada je u borbi da njima jamči sigurnost, jamči brzinu, rokove plaćanja', rekao je Linić.
Komentirao je i prekjučerašnju situaciju, kada je na konvenciji SDP-a sjeo u - posljednji red. 'To je moja nepromišljena glupost, da sjednem u zadnji red, a reakcije o tome samo potvrđuju da treba razmišljati zaista o svakom potezu', rekao je.
Nisam tu da bih otišao na pola mandata!
Ministar financija Slavko Linić izjavio je u intervjuu Večernjem listu kako se nije prihvatio toga posla da bi otišao na pola mandata, nego da ga odradi do kraja.
'Znam se nositi s problemima i nema razloga da sam odem. Vjerujem da je to jasna poruka', rekao je u intervjuu za Večernji list u broju od ponedjeljka. 'Kao čelni čovjek Ministarstva financija obavljam svoje poslove najnormalnije... i u tom dijelu dobivam potporu premijera i ostalih članova Vlade', rekao je Linić. Dodao je kako postoje kolege u Vladi s kojima ima različit pristup nekim pitanjima.
'Svaki ministar ima svoj stil i način rada. Meni je prije svega bitan rezultat Vlade i stranke, nekima je možda važna osobna ambicija. Ali ne razmišljam u tim kategorijama, fokusiran sam na posao i program SDP-a. Šum u komunikacijama nije poželjan, ali očito donekle postoji', rekao je odgovarajući na pitanja o nesuglasicama između njega i premijera te u SDP-u nakon slučaja Šegon i najave ukidanja predstečajnih nagodbi.
Na pitanje jesu li predstečajne nagodbe postigle cilj, ustvrdio je kako su one 'alat koji mora opstati sve dok imamo privredu koja je prezadužena'.
'S obzirom na stalne pritiske pravne struke ocijenili smo da kod sudova ne bude samo kraj postupka već i početak', rekao je govoreći o izmjenama Zakona o predstečajnim nagodbama. Na upit je li u fazi prijave tražbina zona rizika od 'varanja', Linić je odgovorio niječno.
'Ne, i ne mislim da je pravna struka u pravu, jer su i dosad zaštite bile kao na sudu. Tražbine ne prijavljuje dužnik, on je u elaboratu dužan navesti tražbine da bi se moglo utvrditi postoje li elementi nelikvidnost i insolventnosti, ali svaki vjerovnik prijavljuje svoja potraživanja. I svaki, ako mu se odbiju tražbine ima pravo zaštite, za početak upravnim postupkom. I nakon izmjena Zakona rokovi će bit kratki', rekao je Linić.
U dijelu intervjua u vezi s proračunskim rashodima i prihodima Linić je među ostalim, rekao kako postoje neutrošena sredstva u znanosti. 'Oko 1,6 milijardi kuna raspršeno je na računima, oročenjima. Ima dakle novca, a troše se, među ostalim, na plaće mimo Zakona o izvršenju Državnog proračuna, jer taj bi novac trebao ići samo za programe. 'To je rat koji traje godinama, to bi trebala biti sredstva proračuna, ali znanost je uvijek bila jaka i uspješno se opirala. Nije problem tu naći milijardu kuna, samo to treba regulirati', kazao je Linić.
Na upit otkud toliki novac, objašnjava: 'Fakultet, primjerice, ugovori neki posao, naplati, malo potroši na plaće i honorare, malo drži na računima. Da ne govorim o dodatnim studijskim programima za koje imaju državnu infrastrukturu, plaćene režijske troškove. Na nekim su veleučilištima plaće, ugovori i honorari čak 30-ak tisuća kuna. Ja imam 17 tisuća', rekao je Linić.
