Ljubljana je treća u Srednjoj i Istočnoj Europi, a Zagreb 13. U tom dijelu svijeta najbolja su sveučilišta Karlovo iz Praga koje je 120. i moskovsko Lomonosov koje je 138. na listi.

Webometricsovo rangiranje obuhvaća preko 25.000 visokih učilišta svijeta, provodi se dvaput godišnje, u siječnju i srpnju, a temelji se na četirima kriterijima:

1)utjecaj – kvaliteta sadržaja vrednuje se 'virtualnim referendumom' u kojem se broje sve vanjske poveznice koje visokoškolska ustanova prima od treće strane

2) prisutnost – mjeri ukupan broj web-stanica prema podacima Googlea, bez datoteka .pdf

3) otvorenost – mjeri broj te dostupnost datoteka .pdf objavljenih na web-stranicama, prema podacima Googlea

4) izvrsnost - zastupljenost u prvih 10% najviše citiranih radova po području, za razdoblje od 2009.-2013. godine, prema podacima Scimago instituta.

Na konačan plasman vidljivost utječe 50%, izvrsnost 30%, a prisutnost i otvorenost po 10%.

Zanimljivo je da je Zagrebačko sveučilište najbolje rangirano upravo po ova dva posljednja kriterija – 90. je po otvorenosti, a 482. po prisutnosti. Najslabije je po utjecaju (929.) i izvrsnosti (528.).

U odnosu na prošlu godinu naša najveća sveučilišta malo su popravila pozicije – zagrebačko je tada bilo 528. riječko 1801., osječko 2008., a splitsko 2937.

Webometricsova lista među znanstvenicima se ne doživljava kao jedna od važnijih, no ona ipak u određenoj mjeri odražava kvalitetu sveučilišta. Prvih 12 mjesta očekivano su zauzela najbolja američka sveučilišta na čelu s Harvardom, MIT-om i Stanfordom, a potom slijede dva britanska, Oxford i Cambridge. Ljubljana je od Harvarda na ljestvici udaljena koliko je Zagreb od Ljubljane.

Realno smo još lošiji!

Kristian Vlahoviček, profesor na Biološkom odsjeku PMF-a, poznati borac za reforme u našem obrazovnom sustavu, kaže da je situacija u Hrvatskoj još značajno lošija nego što se to može zaključiti na temelju Webometricsove liste.

'Rangiranje koje provodi Webometrics prvenstveno mjeri veličinu web-prostora neke institucije, odnosno njezinu prisutnost na virtualnoj informacijskoj karti svijeta. Ukupni položaj na ljestvici izveden je iz četiri pokazatelja, od kojih je samo jedan onaj koji se tiče kvalitete istraživanja, a on u ukupnom broju bodova sudjeluje sa samo 30 posto', ističe Vlahoviček.

'Ostatak je vezan uz broj poveznica na web stranice institucije, količinu dokumenata (npr. powerpoint-prezentacija ili dokumenata u formatu .pdf) i sam broj stranica koje su dostupne na inernetskoj adresi institucije. Jasno je da ovakvo rangiranje nije mjerodavno za procjenu kvalitete neke institucije pa ga ne bi trebalo smatrati ničim više nego pokazateljem razine dostupnosti informacija na webu', dodaje.

No, kaže, zanimljivo je pogledati kako je najveće domaće sveučilište prošlo na toj rang listi, na kojoj opet ne briljira čak ni među sveučilištima glavnih gradova regije.

'Prema svim pokazateljima osim jednog, naš položaj na ljestvici je mnogo niži od ukupnog 458. mjesta. Posebno je porazna informacija o ukupnom broju vanjskih poveznica na stranice našeg najvećeg sveučilišta gdje smo na niskom 929. mjestu! Kada bismo to usporedili s guglanjem, pretraga za ključnu riječ 'sveučilište' vratila bi Sveučilište u Zagrebu tek na devedesetoj stranici! Najbolje stojimo u broju PDF dokumenata, što i nije neobično ako uzmemo u obzir da je dio sveučilišnog web prostora i nacionalni portal domaćih znanstvenih časopisa - Hrčak, koji sadrži mnoštvo znanstvenih članaka u obliku .pdf-a, ali koji ne pripadaju samo zagrebačkom sveučilištu. Ne bih se začudio da nam rejting u toj kategoriji diže i niz takozvanih 'ispis-pečat-sken' dokumenata u .pdf-u, omiljenih u našem preadministriranom sustavu, a vrlo beskorisnih u virtualnom svijetu, jer im sadržaj nije dostupan u elektroničkom pretraživanju', kaže naš ugledni znanstvenik.

'U očekivanju rezultata rang-lista koje mnogo bolje mjere znanstvene pokazatelje, a na kojima već nekoliko godina nema nijednog hrvatskog sveučilišta, mogu samo sa žaljenjem zaključiti da nam i dalje vrijeme prolazi u sve većoj samohvali i pozivanju na tradiciju dok stvarni rezultati i međunarodni utjecaj i dalje ostaju mizerni, čak i na beznačajnim rang listama poput ove Webometricsove', upozorio je Vlahoviček.

Zagrebačko Sveučilište prošle je godine ispalo s ugledne Šangajske liste 500 najboljih na svijetu na kojoj se nalazilo od 2011. do 2014. Beogradsko je na toj listi prošle godine bilo među prvih 400, baš kao i ljubljansko. Na ostalim relevantnim svjetskim listama Zagreba nema među prvih petsto.