“U projekt smo se uključili na počektu u rujna. Tada je interes bio kakav je bio i nacionalni. Ljudi su pomalo dolazili, termini su bili popunjeni, ali nije bila gužva. Kad su brojevi počeli rasti, ljudi nisu mogli disati od poziva. Svi su zvali da dobiju svoj termin za cijepljenje. Interes je enorman. I u Zagrebu je to bilo dosta, ali bilo je baš par sela u Slavoniji koja cijepe, oni su znali i 200 ljudi nedjeljom cijepiti”, rekla je Soldo.

Ljekarnička komora traži izmjene zakona da i ljekarnici mogu cijepiti

Nažalost, morali su smanjiti broj ljekarni u kojima se cijepi.

“Nama u ljekarnama cijepe liječnici i kako se sezona prehlada i angažman liječnika povećao, nemaju vremena da u svom slobodnom vremenu sudjeluju i jednostavno nisu mogli cijepiti u ljekarnama. Problem je zakon, pred godinu i pol predlagali smo promjenu zakona, da mogu i ljekarnici cijepiti. Dogovorili smo s fakultetom u Zagrebu da se napravi edukacija. Spremni smo u kratkom periodu educirati velik broj ljudi ako idemo u promjenu zakona. Imamo dobre primjere iz Europe – Španjolci, Portugalci i Englezi su veliki broj stanovnika cijepili baš u ljekarnama. One su dostupne, mogle bi kroz dugoročni period pokriti cjelokupnu potrebu za cijepljenjem. Prije pandemije u ljekarnama se cijepilo u 10-ak zemalja, sad je već 25 zemalja EU-a dozvoljeno ljekarnicima da cijepe, ne samo protiv covida”, kazala je Soldo.

Demotivirajući sustav

“U Hrvatskoj općenito nedostaje svih zdravstvenih radnika. Oni se ne mogu skinuti se s Google playa ili AppStorea. To su ljudi u čije se znanje ulaže godinama. Nitko u sustavu nije svjestan koliko demotiviramo ljude da rade u sustavu. Možda zapravo imamo dosta radnika, ali ne rade svi u sustavu. I ljekarnici pokazuju sve manje želje za rad u ljekarnama jer je sustav demotivirajući”, naglasila je Soldo.

Od utorka će se primjenjivati odluka o obveznim covid-potvrdama u državnim i javnim službama, a testirat će se moći i u ljekarnama. Testova, kaže Soldo, ima dovoljno.

“Jučer smo saznali da će se testirati i u ljekarnama. Kolege s terena javljali su mi da je enorman pritisak na ljekarne i od pacijenata i od vlasnika nekih firmi, ravnatelja vrtića, škola, državnih institucija koji moraju organizirati testiranje svojih djelatnika. Objavljen je popis oko 6400 zdravstvenih ustanova koje su HZZO partner, kojima je omogućeno testirane. Svaka se može odlučiti želi li se i kad uključiti jer moraju prvenstveno nastaviti i svoj posao. Vjerujem da će se većina uključiti, ali moraju se pripremiti”, rekla je Soldo.

Komentirala je i brze kućne antigenske testove.

“Vi za službeni nalaz ne možete sami sebi uzeti uzorak. Njihova ideja je da sami, ako želite, možete sami uzeti bris. Možete to učiniti dobro, loše, da namjerno test bude negativan i sustav ne može priznavati takve uzorke. Ideja je da se oni koriste za osobnu upotrebu, ako sami želite saznati jeste li pozitivni. Brzi antigenski testovi su oblikom i točnošću slični kao i profeisonalni antigenski testovi, nalaze se na popisu odobrenih testova i generalno su oni točni, dovoljno dobro pokazuju rezultat, ali ne mogu se koristiti kao nalaz jer je problem u uzimanju uzorka”, rekla je Soldo.

Osvrnula se i na lijekove protiv covida koji se najavljuju u Europskoj uniji pa samim time i Hrvatskoj.

“Dan kad EK donese odluku, odobri lijek, on je odobren i u Hrvatskoj. Hoće li fizički biti dostupan, to ovisi o tvrtkama u Hrvatskoj i njihovim predstavništvima. Mislim da se dogovara da se ide u zajendičku nabavu, kao što je bilo s cjepivom pa će se onda dijeliti po potrebama pojedine zemlje. Neki takvi lijekovi, koji su inače bili sa gripu, koristili su se u Aziji, Japanu i Južnoj Koreji, i za covid i imali su dobre rezultate, ali u EU nisu ušli ni u smjernice niti se koriste. Kod svih antivirusnih lijekova važno je uzeti ih na vrijeme. Ako ih ne uzmete u prva dva-tri dana kasnije nema smisla. Tako je i s ovima za covid. Ako primijetite trenutak zaraze i uzmete lijek odmah, on je efikasan. Ti lijekovi smanjuju količinu virusa u tijelu pa samim time smanjuju i simptome bolesti”, rekla je Soldo.